VEZANI TEKST - EU ozbiljno zabrinut zbog RS-a; Helez: Ponašanje Košarca u Briselu dobro je za BiH da EU vidi ko pravi probleme

Helez je govorio o stanju u Oružanim snagama BiH, aktuelnom trenutku u kojem se nalazi BiH kada je u pitanju NATO put, funkcionisanju državne vlasti u Bosni i Hercegovini, ali i odnosima sa Miloradom Dodikom, kao i saradnji Bosne i Hercegovine i Turske.

- Možda građani ne znaju. Sada idemo u nabavku uniformi. Platili smo već 6,5 miliona KM. Radi ih domaća firma, što je jako bitno, Koteks iz Tešnja. Oni su skoro dvije godine imali obuku da bi mogli tako zahtjevan proces da završe. I to je oprema koju ima svega nekoliko armija u svijetu. Daleko je bolja od one oružanih snaga Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Mi smo napravili budžet veći za Oružane snage BiH za 90 miliona KM. Zbog toga možemo sve ovo raditi. Prošla je na Vijeću ministara BiH i nabavka helikoptera modernih, američkih, i to ćemo na jesen u konačnici da realizujemo. Tako da smo napravili nekoliko snažnih iskoraka.

Bio je jedan zastoj i zbog lošeg rada Vijeća ministara BiH i napuštanja zvaničnika RS-a iz institucija BiH, a inače i prošli saziv Vijeća ministara je kasnio godinu dana sa uspostavom, onda su imali jako malo efekata. Mi smo odmah krenuli na posao da to vratimo. Povećali smo plate za nekih 28 posto, što se rijetko dešava u bilo kojim oružanim snagama na godišnjem nivou. Ponovo smo vratili interes za Oružane snage BiH. Bio je pao interes u prijemu novih vojnika, podoficira i oficira. Ponovo na prvom i drugom konkursu koji smo imali povećao se broj prijema u svim kategorijama u značajnoj mjeri - poručio je Helez.

Važni odnosi sa Turskom

Helez u ponedjeljak putuje u Tursku gdje će u Istanbulu prisustvovati jednom od najvećih sajmova na svijetu u oblasti naoružanja i vojne opreme "IDEF".

- Turska je uz Sjedinjene Američke Države i Veliku Britaniju ključni vanjskopolitički saveznik Bosne i Hercegovine, s obzirom na kulturne, vjerske, historijske veze Bosne i Hercegovine i Turske. Turska je nesumnjivo naš prijatelj. Turska je država koja je jako puno pomogla od početka nove nezavisnosti Bosne i Hercegovine i od samog formiranja Oružanih snaga Bosne i Hercegovine konstantno nam pomažu na opremanju i obuci, poboljšanju u naoružanju i opremi. Ali, ključno je da mi imamo školovanje oficira, podoficira i kadeta Oružanih snaga BiH u Turskoj. Što je jako bitno to sve Turska finansira. Mi najveći procenat imamo od svih onih koji se školuju izvan Bosne i Hercegovine, upravo one koji znanja stiču u Turskoj. Jer, mi nemamo vojne akademije u Bosni i Hercegovini. Tako najveći procenat onih koji se obrazuju i usavršavaju u Oružanim snagama BiH dolazi nakon što to znanje steknu iz Turske. To su u pravilu jako dobri i jako sposobni oficiri i dolaze do najviših činova i najviših rangiranja unutar Oružanih snaga BiH. Mi to želimo nastaviti - naglasio je Helez.

Naveo je da ima nekoliko problema koje ide da pokuša riješiti.

- Jedan od njih je zdravstvena zaštita tih osoba iz Oružanih snaga BiH koje odlaze na školovanje. Jer, ne možemo da napravimo bilateralni sporazum između Bosne i Hercegovine i Turske zato što nemamo ministarstva zdravstva na državnom nivou. Nastojat ćemo naći načina da to riješimo, ali želim da zahvalim Republici Turskoj zato što je ona to pokrivala sve i pomagala prilikom zdravstvenih problema pojedinih pripadnika Oružanih snaga BiH - navodi Helez.

Također, kaže, Turska je Bosnu i Hercegovinu pomagala i u naoružanju, u opremi.

VEZANI TEKST - Dodik: Nikome Helez nije opsovao majku, izvinjavam se porodici Đoković, čudim se da Konaković i Nikšić...

- Imamo na snazi neke sporazume o vojno-finansijskoj saradnji Turske i Bosne i Hercegovine, odnosno Oružanih snaga Turske i Bosne i Hercegovine i to je projekat od 200 miliona turskih lira. On je u fazi provedbe i realizira se do kraja 2024. godine. Možda, pošto je taj jedan period bio i koronavirus, nastojat ću da produžimo taj period u dijelovima gdje se on još uvijek nije realizovao. Imamo razmijenjene atašee. Turska je na rezidentnoj osnovi u Bosni i Hercegovini. Bilo je nekog zastoja oko atašea Bosne i Hercegovine u Turskoj. To smo pri kraju da riješimo, da bh. ataše ode u Tursku. I ranije je bio, ali su bili neki problemi koje ne bih iznosio, ali ćemo to završiti - istakao je Helez.

Govorio je i o tome gdje je BiH trenutno na putu u NATO, koji je jedan od najvažnijih ciljeva države uz pridruživanje Evropskoj uniji.

- Čovjek sam koji puno radi i koji nikada nije zadovoljan. Kakvi su rezultati? Uvijek se može više i bolje. Ovdje želim da povežem naš put prema NATO savezu i Tursku. Turska je jedna od članica NATO saveza i kroz taj program nam dobrim dijelom i pomaže. Naravno, naš krajnji cilj je članstvo i integracije u NATO savez. Želim da naglasim da je prošli saziv Vijeća ministara BiH otišao korak unazad. Oni su usvojili 2021. godine da ne stoji tamo da želimo NATO integracije nego saradnju. Na moju žalost i žalost stanovnika, za to su glasali Bisera Turković, Selmo Cikotić i Sifet Podžić, tadašnji članovi Vijeća ministara BiH iz bošnjačkog naroda. To je sada gotovo nemoguće popraviti. Predstavnici NATO saveza u Bosni i Hercegovini i u Briselu u razgovoru sa mnom pokušali su me uvjeriti da to nije neka suštinska izmjena i da oni, kada kažu da će primiti Bosnu i Hercegovinu u NATO, da će to i uraditi - navodi Helez.

Poruka za Vučića i Dodika

Helez kaže da što se tiče nas u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine one ispunjavaju visok standard, odnosno onako kako je to propisao NATO savez.

- Mi imamo jednu deklarisanu pješadijsku, bataljonsku grupu od 840 ljudi, jednu od najspremnijih u ovom dijelu Evrope. Oni su prošli strogo ocjenjivanje. Ona se i zove Deklarisana jedinica, jer je prošla strogo ocjenjivanje inspektora iz NATO saveza i može da učestvuje u bilo kojim akcijama ravnopravno sa snagama NATO saveza. Osim te jedinice, odnosno ukupno sa njom, u Oružanim snagama BiH imamo 11 jedinica koje su deklarisane. Nedavno, aktivnost prelijetanja aviona NATO saveza preko Bosne i Hercegovine, to su pripadnici naših Oružanih snaga BiH navodili. I oni sada idu u misije gdje oni ocjenjuju i oni uče neke iz drugih država kako se to radi, kako se navode avioni i u tom dijelu. Oni mogu samostalno da pozovu avione i da dođu i da ih navode tamo gdje treba da djeluju - istakao je Helez.

Navodi kako nema nikakav privatni konflikt sa Miloradom Dodikom, predsjednikom RS-a, ali kako njegove poteze ne može tolerisati.

- Svako ko napadne Bosnu i Hercegovinu ima problem sa mnom. I to želim da poručim. Prisustvovao sam - i ne samo ja, bilo nas je 30, na sastanku u Konjicu - kada je opsovao genocid u Srebrenici. Reagovao sam. To je bilo jače od mene. Znam da to nije ispravno, izvinio sam se stotinu puta, da nekome psujem roditelje, ali ja sam jednostavno reagovao, bilo je jače od mene i ja sam opsovao majku. U tom momentu je on vidio da ne može raditi kao i sa ostalim što je radio. I ranije su mi govorili da je bilo vrijeđanja svih onih koji su bili pojedinačno u toj delegaciji u Konjicu.

VEZANI TEKST - Helez: Kad je Dodik opsovao genocid u Srebrenici, krenuo sam da se fizički obračunam s njim

Od tog trenutka je promijenio retoriku skroz. Čak je predložio nekoliko zakona da ide na sjednicu Vijeća ministara BiH iz grupe 14 prioriteta vezanih za ispunjavanje obaveza iz Mišljenja Evropske komisije. Svi smo se čudili. On je došao sa stavom - ne može. I u Briselu sam rekao - i to pred svima, pred najvišim zvaničnicima Evropske unije - i svi su šutili: Dirnete li u granice Bosne i Hercegovine, rat je, sukobi. To niko spriječiti ne može. Na najvišem nivou u Evropi to sam rekao. Samo su šutili i klimali glavom. Jer, Bosna i Hercegovina je suverena, samostalna, nedjeljiva država. To piše u Ustavu Bosne i Hercegovine. Bilo koja država u svijetu, ako neko pokuša promijeniti granice, to je rat. I to nećemo dozvoliti - istakao je Helez.

Imali smo, neki dan, kaže ministar, i jedan ispad srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koji je rekao da je "RS država".

- Poručujem mu da ako on tako bude nastavio raditi, da ću biti prisiljen da komuniciram sa Vojvodinom, Sandžakom, sa Preševskom dolinom. Je li to način rada? Srbija je u većim problemima nego Bosna i Hercegovina. Pozivam srbijanskog predsjednika Vučića da radi u skladu sa Ustavom i da se prema Bosni i Hercegovini ponaša kao prema suverenoj državi, što ona i jeste, međunarodno priznatoj. Jer, lako je zapaliti fitilj. To je najlakše. Svi znamo, koji smo u nekim godinama, kako je bilo u ratu i kako su ljudi ginuli. Ali su ginuli sa svih strana. Nije bilo kako je neko zamislio da će samo jedan narod ginuti. Tako da pozivam i Vučića i Dodika da se urazume, da se smire. Kada odgovorim na njihove napade, onda meni na nekim televizijama tri emisije posvećuju, Zukanu - "napast će Srbiju". Mi nikoga nikada napali. Pa to Istočno Sarajevo, pozivi smirite retoriku, u panici... Mi nikome ne prijetimo. Ali, želim da poručim da nije 1992. Mi imamo svoje Oružane snage, policijske strukture, OSA-u, SIPA, Graničnu policiju BiH. To su sve državna tijela iz oblasti odbrane i sigurnosti. Mi to, kao i svaka država imamo, i ne dao Bog da ih upotrijebimo. Ali, oni jesu tu i tako im i piše u ustavu i zakonu, za šta su Oružane snage BiH, koja je njihova misija, kao i koja je misija SIPA, OSA-e. Tu nema nikakve dileme. Poručujem građanima kada je ovo u pitanju, mogu mirno da spavaju. Mi smo plaćeni za to da radimo i ne treba niko drugi da se petlja - stava je Helez.

SNSD koči napredak, HDZ se pokazao konstruktivnim

Kao potpredsjednik SDP-a govorio je i o tome da li je zadovoljan koalicijom na državnom nivou, te da li postoji prijetnja da do kraja mandata imamo krize vlasti.

- Što se tiče koalicije na državnom nivou, ona ima problema. To najviše pravi SNSD. Moram priznati da HDZ BiH od kako sam u Vijeću ministara BiH, da su promijenili dobrim dijelom retoriku, za sada. Ne mogu dušu gubiti, i u Briselu predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto je podržala sve ono što i ja. Jasno je rekla: Bosna i Hercegovina je moja jedina domovina. I na Vijeću ministara BiH često se bori za zakone na državnom nivou i ponaša se državnički. I ona i ostala dva ministra iz HDZ-a BiH. Ovi ministri iz SNSD-a očito da imaju naredbu kako će raditi od Milorada Dodika, odnosno šta će proći na Vijeću ministara BiH, a šta ne. I oni to ne kriju. Oni kažu: mi imamo naredbu da to pustimo ili imamo naredbu da to zaustavimo.

Mislim da je pod velikim pritiskom i Milorad Dodik, pa i pod pritiskom krivične odgovornosti. Dao je izjavu u SIPA-i. Podignuta je krivična prijava zbog antiustavnog djelovanja nakon intervencije visokog predstavnika u BiH na Krivični zakon BiH, tako da mislim da i tu idu bolji dani. Kada je u pitanju FBiH, federalna Vlada, vidim da rade, da funkcionišu, da nema nekih ozbiljnijih problema. Naravno, tu je puno stranaka. Puno je različitih ideologija tu. Sve to treba posložiti. Bosna i Hercegovina je složena, složenog ustavnog uređenja. Tako da sve to opterećuje. I moramo to da rješavamo. Nema druge alternative. Ko god da bude, opet ima isti problem kada je u pitanju i Ustav i sve. Na nama je da damo sve od sebe da bude što bolje građanima Bosne i Hercegovine. Da osiguramo bolji standard, i to stalno pozivam i Dodika, da napravimo ljudima da su veće penzije i plate. To se može. Ova država se tako lijepo može urediti i da bude puno veći standard građana Bosne i Hercegovine - kaže Helez.

VEZANI TEKST - Helez jedini u Zagrebu upitao o imovini BiH u Hrvatskoj i pristupu otvorenom moru

Ističe da je bio čovjek u SDP-u koji je želio neku drugu koaliciju na državnom nivou.

- Nisu me poslušali. Odlučili su se za Milorada Dodika i SNSD. To je izglasala većina unutar SDP-a. Rekli su da je obećao međunarodnoj zajednici da će se reformisati, što očito nije slučaj. Preferirao sam drugu koaliciju kada su u pitanju stranke iz RS-a, pa čak i iz FBiH sam predlagao jednu jaču koaliciju. A, na FBiH sam predlagao da se ravnamo kako je ko napravio. Država je trebala malo drugačije da se ravna - istakao je Helez.

Govorio je i o tome koliko organizacije poput terorističke organizacije FETO predstavljaju prijetnje svijetu, ali i Bosni i Hercegovini.

- Turska je provela demokratske izbore. Formirana je nova vlast. Čestitam im na tome. Kada se zatvore kutije, onaj ko je pobijedio treba da formira vlast. Turska je velika država, sa velikim brojem stanovnika. Kada je u pitanju separatizam, to osuđujem bilo gdje u svijetu. Pogotovo nasilje i separatizam. Kao i da neko nasilno želi da nešto mijenja, ali i terorizam, odnosno sve što je nelegalno i što remeti mir i ustavni poredak neke zemlje. To treba da se osudi i sankcioniše. Nama i svijetu treba stabilna Turska koja drži taj region čitav, koji je turbulentan, pod nekim kišobranom. Drago mi je da Turska sa ovim državama iz nekog od spektra islamskih zemalja otvara novo poglavlje. Sa Katarom i UAE su dogovorili 50 milijardi trgovine i ponovo se vraća neko povjerenje. Jako je bitno za sve da je taj islamski svijet stabilan, čak i za ove migracije koje dolaze do nas. Jako je bitan Bliski istok, pa i Srednji Istok, pa i Sjever Afrike da je stabilan i miran - zaključio je Helez.