Tada su protiv ove inicijative bili zastupnici HDZ-a BiH iz kojeg su poručili da treba obuhvatiti "širi dio historije".
Na tom fonu su vijećnici HDZ-a u Gradskom vijeću Grada Mostara najavili da će na idućoj sjednici Gradskog vijeća tražiti uvrštavanje u dnevni red preimenovanje ulica koje nose nazive ličnosti i događaja iz vremena komunističkog režima. Ovo je najavljeno nakon što su izmijenjeni nazivi šest mostarskih ulica koje su nosile imena po fašistima i ustaškim aktivistima, čime je Mostar postao grad koji je učinio prvi korak.
U međuvremenu je HDZBiH u nekoliko navrata proteklih godina u Parlamentarnoj skupštini BiH tražio usvajanje incijative o obilježavanju 23. augusta, evropskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, dakle i komunizma. Za ovo nije bilo dovoljno glasova, a ovakve inicijative su izazivale žustre rasprave.
VEZANI TEKST - Zapelo zbog komunizma: Parlament BiH ne želi osuditi totalitarne režime i odati počast žrtvama
U oba slučaja se iz HDZ-a pozivaju na rezolucije Evropskog parlamenta, i rezoluciju Vijeća Evrope koja, kako je rekao predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Parlamentu BiH Nikola Lovrinović, BiH kao članicu Vijeća Evrope obavezuje na njeno poštivanje.
U pitanju su Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope 1481 od 26. januara 2006. o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih i komunističkih režima, Rezolucija Evropskog parlamenta od 2. aprila 2009. o evropskoj savjesti i totalitarizmu, te Rezolucija Evropskog parlamenta od 19. septembra 2019. godine o važnosti evropskog sjećanja za budućnost Evrope.
Ova posljednja između ostalog "najoštrije osuđuje djela agresije, zločine protiv čovječnosti i masovna kršenja ljudskih prava koje su počinili nacistički, komunistički i drugi totalitarni režimi", te "osuđuju manifestacije i širenje totalitarnih ideologija kao što su nacizam i staljinizam u EU".
Rezoluciju iz 2019. možete pročitati ovdje, a u galeriji možete pročitati šta piše u rezolucijama iz 2006. i 2009. godine.
{$galerijaFotografija}