Od ukupno 48 trenutno popunjenih direktorskih pozicija na državnom nivou, pripadnici hrvatskog naroda zauzimaju njih 15. Iako Hrvati čine 15,43 posto ukupnog stanovništva BiH, pripalo im je 31,25 posto ukupno popunjenih direktorskih fotelja.

Slična situacija je, podsjetit ćemo, i kada su u pitanju pozicije zamjenika direktora u upravnim organizacijama na državnom nivou.

Disproporcija između procentualnog učešća naroda u ukupnom broju stanovnika BiH u odnosu na procentualno učešće tih naroda na direktorskim i zamjeničkim pozicijama ne govori o privilegiranosti jednih u odnosu na druge koliko to sugerira stranačka pripadnost rukovodećih kadrova.

VEZANI TEKST - Ovo su kadrovi kojima je istekao mandat: Bošnjaci "zakinuti", Hrvati privilegovani, SNSD-u se žuri

Pripadnici hrvatskog naroda koji obnašaju direktorske ili zamjeničke funkcije na državnom nivou su gotovo bez izuzetka vlasnici članskih kartica HDZ-a BiH, ili su imenovani na njen prijedlog, što je direktna posljedica nametanja mantre o toj stranci kao ekskluzivnom političkom predstavniku Hrvata u BiH.

Pravo glasa na Općim izborima u BiH 2018. godine iskoristilo je 1.812.960 glasača, što je oko 54 posto ukupno registriranih birača u BiH. Etnička struktura glasača koji su iskoristili svoje pravo nije poznata, ali ne postoji osnov za veća odstupanja u odnosu na ukupnu etničku strukturu stanovništva BiH.

S tim u vezi, racionalna pretpostavka je da je svoje biračko pravo na Općim izborima 2018. godine iskoristilo oko 280.000 osoba hrvatske nacionalnosti. HDZBiH i svi pripadajući sateliti su osvojili nešto manje od 150.000 glasova. Iako su osvojili 53 posto glasova Hrvata u BiH, ta stranka za sebe traži 100 posto svih pozicija koje po Ustavu i relevantnim zakonima pripadaju hrvatskom narodu, ali i više od toga, s obzirom na to da insistiraju na pozicijama koje bi trebale pripasti drugim narodima, prije svega Bošnjacima.

Takva je, primjera radi, pozicija direktora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, koja je do 2011. godine i smjene Kemala Čauševića pripadala Bošnjacima. Nakon toga je imenovan Miro Džakula, čiji mandat istječe 6. juna 2020. godine. Na toj poziciji, sudeći prema najavama, insistiraju u Stranci demokratske akcije (SDA), a predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović taj zahtjev ocjenjuje kao "nečije želje".

Pored UIOBiH, među institucijama na čijem su čelu Hrvati, odnosno kadrovi koje je imenovala ta stranka, tu su Agencija za školsko i stručno usavršavanje kadrova, Agencija za statistiku BiH, Institut za akreditiranje, Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje, Institut za intelektualno vlasništvo BiH, Ured ombdusmena za zaštitu potrošača, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja, Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi, Agencija za antidoping kontrolu, Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera i žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH.

Iz HDZ-a BiH se ne bi bunili da ostane postojeća raspodjela direktorskih i zamjeničkih pozicija na državnom nivou. To bi u praksi značilo da bi grupaciji stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH, koje su osvojile oko 150.000 glasova, pripalo 15 direktorskih pozicija, dok bi koaliciji koju čine SDA, Demokratska fronta (DF) i Savez za bolju budućnost (SBB), sa izbornim kapacitetom "teškim" oko 450.000 glasova, pripalo 14 direktorskih pozicija.

SDA, DF i SBB, podsjećanja radi, imaju 14 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, dok HDZBiH i njihovi sateliti imaju pet zastupnika.

Iz navedenog se jasno da zaključiti da je u BiH zaista prisutna nejednakopravnost, ali ne na način na koji to sugerira HDZBiH. Ta nejednakost se odnosi i na Hrvate u BiH, ali je ona prisutna unutar tog etničkog korpusa, gdje, očigledno, postoji podjela na privilegovane Hrvate, one sa članskom karticom HDZ-a BiH, i one koji politički djeluju u drugim strankama, a koji nemaju HDZ-ovu licencu za etnički legitimitet.