Novinar "The Washington Posta" Jamal Khashoggi ubijen je u kompleksu saudijskog konzulata u Istanbulu, 2. oktobra 2018. godine, u koji je tog dana otišao na zakazani termin radi izdavanja potrebnih ličnih dokumenata za vjenčanje.

Komesarijat za ljudska prava Ujedinjenih nacija (OHCHR) u izvještaju na 101 stranici tvrdi da je Khashoggijevo ubistvo čin koji je Saudijska Arabija izvela s predumišljajem. U izvještaju se navodi da postoje valjani dokazi o neophodnosti provedbe istrage o umiješanosti najvišepozicioniranih saudijskih zvaničnika u to ubistvo, uključujući i princa Muhammada Bin Salmana.

Nakon višednevnog negiranja, zvanični Rijad je priznao da je Khashoggi ubijen, a naknadno je sud u Saudijskoj Arabiji osudio osmoricu od ukupno 15 vinovnika ubistva, i to petoricu na po 20, jednog na deset i dvojicu na po sedam godina zatvora. Bliski saradnici saudijskog prestolonasljednika Bin Salmana su oslobođeni svih optužbi.

Iako je nakon zalaganja turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i prikupljenih dokaza od strane turskih istražitelja Saudijska Arabija bila primorana da pred svjetskom javnošću prizna da je jedan od najistaknutijih bliskoistočnih novinara ubijen, zvanični Rijad je odbacio zahtjev da se odgovorni za to pogubljenje procesuiraju u Turskoj, odnosno u zemlji počinjenja tog monstruoznog čina.

I tri godine nakon ubistva koje je potreslo cijelu svjetsku javnost, na mnoga pitanja nema odgovora, uključujući i pitanje gdje se nalaze i šta se desilo sa posmrtnim ostacima ubijenog Khashoggija. Bivša specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija za vansudska pogubljenja Agnes Callamard u izvještaju o ubistvu je navela da se radi o kršenju UN-ove Konvencije protiv torture i da to ubistvo predstavlja zločin prisilnog uništavanja.

Khashoggijeva zaručnica Hatice Cengiz je kazala da pravda nije zadovoljena ni nakon tri godine od ubistva i da se treba nastaviti borba na tom putu.

- Situacija kojoj danas svjedočimo veoma je opasna sa aspekta budućnosti. Braniti i boriti se za istinu i pravdu u svim okolnostima nije samo moj, već i zadatak svih onih koji imaju političku odgovornost - poručila je Cengiz.

Ističući kako se na Bliskom istoku u posljednjoj deceniji dešavaju ranije neviđene velike pometnje i kršenja ljudskih prava, Cengiz je kazala da je Khashoggi kao žrtva svirepog ubistva bio najbolji pokazatelj tog stanja.

Također je rekla da taj slučaj nema samo pravnu i političku dimenziju, već da je ujedno i humanitarno i moralno pitanje.

- Zbog budućnosti treba reći sve što se ima reći i to već sada. Ja ovaj slučaj smatram ispitom traganja za pravdom. Svi svjetski lideri se trebaju zapitati zašto ne čine ništa po tom pitanju. I oni snose dio odgovornosti za nekažnjavanje odgovornih za ubistvo Khashoggija - poručila je Cengiz.

Istakla je i da je primjena prava i pravde neminovna ako se želi da situacija na Bliskom istoku u budućnosti krene boljim putem.