Hadžović: Obrazovni sistem HNK-a treba remont

objavljeno: 30.01.2018. u 17:08

Obrazovni sistem u Hercegovačko-neretvanskom kantonu je vrlo komplikovan, kompleksan i zreo za jedan pravi remont, sa izmjenama svih zakonskih akata, podakata i nastavnih planova i programa.

Kazao je to danas, između ostalog, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK Rašid Hadžović na sjednici Skupštine HNK-a na kojoj je jedna od glavnih tema bila obrazovanje.

Podjele, diskriminacija i segregacija dugo su prisutni problemi u bh. školstvu. Naime, prema stavu Vrhovnog suda FBiH, fenomen zvani "dvije škole pod jednim krovom" u Mostaru, Čapljini i generalno HNK, diskriminacija je i segregacija djece na osnovu etničkog porijekla. Obrazovanje u HNK, posebno u Mostaru, duplirano je u svakom pogledu, zbog čega se često može čuti kako iz budžeta najviše sredstava odlazi upravo za obrazovanje.

No, najmanje se vodi računa o prohodnosti obrazovnog sistema, kvalitetu samog obrazovanja, poboljšanju nastupa na tražištu rada i slično, smatra opozicija.

Skupštinski zastupnik Aner Žuljević (SDP) tvrdi da je u zadnjih 15 godina uloženo milijardu i po maraka u obrazovanje, a i dalje imamo situaciju da nastavnici lože vatru da se djeca ugriju, a prvačići koriste mokri čvor zajedno sa pubertetskim generacijama, što nije dobro sa zdravstvenog aspekta gledanja.

- Preduslov svih dešavanja u obrazovanju je depolitizacija. Politika treba prestati da koristi obrazovanje kao fabriku za zapošljavanje, jer ono što danas imamo, pokazuje da struktura troškova koje imamo u obrazovanje je apsolutno neprirodna. Oko 88 posto troškova odnosi na plate, te ostane vrlo malo za ulaganje u razvoj obrazovanja - ističe Žuljević. Dodaje kako statistike pokazuju da u zadnjih pet godina imamo 30 posto manje djece u srednjim školama a nema pokazatelja da se taj dio sredstava uštedio i preusmjerio u kvalitetnije obrazovanje.

- Nama trebaju uslovi za digitalnu pismenost, jer ono što mi danas imamo kao ishodište učenja se više nigdje ne koristi i nažalost proizvodimo generacije koje neće biti tržišno prihvatljive i trošićemo dodano novac da ih prekvalificiramo - naglasio je.

Po mišljenju predsjedavajućeg Skupštine HNK-a, Šerifa Špage (SDA), činjenica da se najviše sredstava iz budžeta daje za obrazovanje je opravdana, ako bi se ta sredstva koristila u prave svrhe, no postoji problem sa brojem zaposlenih u osnovnom i srednjem obrazovanju.

- Nisu plate u obrazovanju prevelike, već određen broj škola trebalo bi racionalizirati, odnosno trebalo bi smanjivati mrežu škola. Samim tim bi dobili određeni iznos sredstava, koja bi se mogla utrošiti i za druge namjene u oblasti obrazovanja, prije svega na opremanju savremenim nastavnim sredstvima, od elektronskih učionica i slično-pojasnio je Špago.

Iz Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja HNK su razočarani jer bitne stvari, poput izmjena zakona, nisu bile tema današnje sjednice.

- Postojeći zakon o srednjoškolskom obrazovanju je kočnica da dođemo do kvalitetnih pravilnika. Ministarstvo i sindikat ne mogu napraviti pravilnik i nametnuti ga školama ako u zakonu nemamo osigurano da se isti mora ispoštovati. Mi možemo napraviti idealan pravilnik, ali nijedna škola, odnosno školski odbor nije dužan da ga usvoji jer zakon im to ne nalaže. Znači, prvo promjena zakona, pa tek onda ostalo. I tako su nam ruke vezane već godinama - kazala je Edina Čomić, predsjednica Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja HNK.