Uvjet za formiranje vlasti, najavio je potencijalnim partnerima predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, bit će izmjena Izbornog zakona BiH i to onakva kakvu traži ta stranka. Poziciju za uslovljavanje u HDZ-u BiH temelje na posjedovanju takozvanog "kontrolnog paketa" u Domu naroda Parlamenta FBiH, koji bi toj stranci kao neizbježnom faktoru garantirao poziciju u vlasti. Međutim, "kontrolni paket" im, sudeći prema izbornim rezultatima, nije baš tako siguran.

Prije nego što se počnu dijeliti mandati, Centralna izborna komisija (CIK) BiH će morati utvrditi strukturu Doma naroda i način raspodjele tih mandata. Uzimajući u obzir sadržaj Ustava FBiH, iz svakog kantona će se morati birati najmanje po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda, ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu. S obzirom da ova formulacija garantira mjesto u Domu naroda i za izabrane Hrvate iz kantonima u kojima taj narod nije većina i u kojem HDZBiH nema dominantnu podršku, zvaničnici te stranke joj se žestoko protive te insistiraju na donošenju rješenja koje će se kositi da ovom odredbom Ustava FBiH.

Prema postojećim rezultatima Općih izbora, koji su još uvijek podložni izmjenama zbog mogućih odustajanja kandidata koji su osvojili mandate ili preuzimanja pozicija u izvršnoj vlasti, blok stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH ne može baš sa sigurnošću računati na minimalno 12 od ukupno 17 delegata u Klubu Hrvata. Ukoliko ostale stranke skupe šest delegata, vlast u FBiH će se moći formirati bez HDZ-a BiH.

Tu stranku ponajviše brine razvoj situacije u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK), iz kojeg bi, prema trenutnom stanju, u Dom naroda mogla biti izabrana dva Hrvata koja ne pripadaju HDZ-u BiH već građanskim strankama.

S obzirom da su u Skupštinu Kantona Sarajevo, prema trenutnom stanju, izabrana najmanje dva zastupnika hrvatske nacionalnosti (Damir Marjanović, Zvonko Marić), jedan od njih će biti izabran u Dom naroda, a na jedan mandat računaju i Hrvati iz građanskih stranaka u Tuzlanskom kantonu (Boris Krešić, DF). Jedan mandat u Klubu Hrvata mogao bi pripasti zastupniku u Skupštini Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) te jedan Hrvatu iz Skupštine Unsko-sanskog kantona (USK). Zbir tih potencijalnih mandata je šest, što bi u praksi značilo da HDZBiH neće imati kontrolni paket u Domu naroda koji bi toj stranci omogućio uslovljavanje pri formiranju vlasti.

Konkretni podaci o izlasnosti glasača po njihovoj etničkoj pripadnosti ne postoje. Međutim, ukoliko u obzir uzmemo činjenicu da Hrvati, prema posljednjem Popisu stanovništva, čine 22,4 posto ukupnog broja stanovnika FBiH, te ako je u tom entitetu evidentirano 1.001.426 važećih listića za entitetski nivo vlasti, dolazimo do procjene da je na Općim izborima u FBiH glasalo nešto više od 224 hiljade Hrvata. Bloku stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH je pripalo 143.705 glasova, što je 64 posto ukupnog broja glasova hrvatskog glasačkog tijela, a ne 85 posto ili čak 98 posto, što je procenat koji u javnost plasira predsjednik HDZ-a BiH i odlazeći član Predsjedništva BiH Dragan Čović.

Dakle, HDZBiH sa 64 posto podrške hrvatskog glasačkog tijela u FBiH uslovljava formiranje vlasti ustupanjem gotovo svih pozicija u Klubu Hrvata u Domu naroda te, analogno tome, svih pozicija u institucijama vlasti koje su prema Ustavu namijenjene pripadnicima hrvatskog naroda. Hrvatima koji ne pripadaju toj političkoj opciji, a koji su dobili podršku 36 posto glasačkog tijela, vrata institucija FBiH i BiH bi, prema Čovićevom tumačenju realnosti, trebala biti zatvorena.