open-navfaktor-logo
search
Zloupotreba novca
Guardian otkriva skandal: Brisel zataškava da Hrvatska skriva dokaze o pljačkanju i zlostavljanju migranata
Zvaničnici Evropske unije (EU) su optuženi za "nečuveno zataškavanje" nakon što su prikrili dokaze da je Vlada Republike Hrvatske imala nadzor nad policijom koja je više puta optužena za pljačku, zlostavljanje i ponižavanje migranata na njenim granicama.
15.06.2020. u 10:39
get url
text

Interni e-mailovi Evropske komisije, u koje je uvid imao britanski Guardian, otkrivaju kako su se službenici u Briselu plašili od kritika kad su odlučivali protiv potpunog otkrivanja izostanka posvećenosti Hrvatske ka mehanizmu praćenja koji se finansira novcem EU-a.

Uoči odgovora na upite europarlamentarca u januaru, dužnosnik Komisije upozorio je kolegu da će neuspjeh hrvatske vlade da koristi novac namijenjen graničnoj policiji prije dvije godine "zasigurno biti shvaćen kao skandal ".

Nadzor nad ponašanjem graničnih službenika bio je uvjet postavljen za dodjeljivanje Hrvatskoj većeg granta sredstava EU-a. Međutim, pojavile su se višestruke optužbe o nasilnom ponašanju hrvatske policije prema migrantima i izbjeglicama na granici sa našom zemljom, uključujući i incident u kojem je jedan migrant ubijen.

Kao odgovor na optužbe o prikrivanju, glasnogovornik Evropske komisije rekao je Guardianu da je ono što se znalo uskraćeno od europarlamentaraca jer se vjeruje da su informacije "nepotpune".

To stavlja u centar pažnje i rezultate Vlade Republike Hrvatske u poštivanju ljudskih prava i na očiglednu spremnost izvršne vlasti EU-a da prikrije neuspjeh Zagreba. Hrvatska želi ući u šengensku zonu, što je korak koji zahtijeva poštivanje evropskih standarda ljudskih prava na granicama.

Uprkos žestokim demantijima hrvatskih vlasti, humanitarni radnici opisali su posljednji granični incident kao najnasilniji u balkanskoj migrantskoj krizi. Dvadeseti šestog maja, 11 Pakistanca i pet muškaraca iz Afganistana zaustavila je grupa koja je nosila crne uniforme i maske na Plitvičkim jezerima, 16 kilometara unuar teritorija Hrvatske.

- Muškarci u uniformama vezali su svakog Pakistanaca i Afganistanca oko drveta, tako da su im zglobovi bili zavezani i morali su okrenuti lice prema drveću. Kada se ti ljudi nisu mogli kretati, ljudi u uniformama ispalili su nekoliko hitaca u zrak iz blizine glava Pakistanaca i Afganistanaca. Meci su ispaljivani i blizu njihovih nogu - navodi se u izvještaju Danskog vijeća za izbeglice (DRC), koje pruža zdravstvenu zaštitu za migrante u BiH.

Izvještaj Vijeća kaže da su elektrošokere prislanjali na vratove i glave migranata.

- Jedan od muškaraca u uniformi sjekao je noževima nekoliko žrtava, a ista osoba nanijela je posjekotine na obe dlana jedne osobe – dodaje se.

Jedan azilant rekao je da mu je jedan od muškaraca stavio koljeno na vrat, a zatim ga posjekao nožem.

- Rezao je kažiprst moje lijeve ruke, a krv je počela šikljati. Zatim se nasmijao i sjekao moj srednji prst, a zatim dlan s većim rezom. Čitava ruka mi je natečena do neprepoznatljivosti – kazao je.

Nakon nekog vremena, muškarci su pozvali druge uniformisane policajce.

Prema svjedočenjima žrtava i izvještaju DRC-a, prije dolaska policije, jedan od muškaraca u uniformi snimio je film svojim mobilnim telefonom, dok su se ostali u njegovom društvu smijali, vikali i provocirali.

Po dolasku policajaca, migrante su stavili u kombije i odveli na granicu kod Šiljkovače, sela blizu Velike Kladuše. Policajci ih nisu tukli, već su prebacili na teritorij BiH.

- Svi su imali krvave rane na glavi i brojne modrice na raznim dijelovima tijela. Četverica su imali slomljene ruke, a jedan slomljenu nogu i obje ruke - rekao je za Guardian Nicola Bay, direktor DRC za BiH.

Guardian je kontaktirao hrvatsku policiju, koja je negirala navode i sugerirala da su azilanti mogli izmisliti napad i da bi rane mogle biti rezultat "sukoba među migrantima", koji se 28. maja dogodio u blizini hrvatske granica, blizu Cazina .

Volonteri i humanitarne organizacije koje su vodile računa u migrantima koji su bili uključeni u sukob u Cazinu, rekli su da su dva incidenta nepovezana i da su se dogodila u dva različita dana. Uključeni u sukob u Cazinu nisu tvrdili da ih je napala policija.

Uspostavljanje nadzornih mehanizama za osiguranje humanog postupanja prema migrantima na granici bio je uvjet novčanog ubrizgavanja u iznosu od 6,8 miliona eura najavljenog u decembru 2018. radi jačanja granica Hrvatske sa zemljama koje nisu članice EU-a. Evropska komisija objavila je taj mehanizam kao način da "osigura da su sve mjere primijenjene na vanjskim granicama EU-a proporcionalne i u potpunosti u skladu s osnovnim pravima i zakonima EU-a o azilu".

Hrvatski ministri su prošle godine tvrdili da su sredstva predata Visokoj komisiji UN-a za izbjeglice (UNHCR) i Hrvatskom pravnom centru za uspostavljanje mehanizma nadzora. Obje organizacije negiraju da su dobile novac.

U januaru ove godine irska zastupnica Clare Daly zatražila je od Evropske komisije informacije kojim bi se objasnio ovaj nesklad. Zvaničnik komisije odgovorio je da su UNCHR i Hrvatski pravni centar uspostavili mehanizam za praćenje, ali iz "vlastitih sredstava" kako bi osigurali nezavisnost od vlade.

- Nadam se da će se ovo pitanje razjasniti jednom zauvjek – dodao je.

Ali obje organizacije su ponovo negirale da su uključene u bilo koji projekt praćenja, pojašnjavajući da su samo angažirane u ranijoj inicijativi koja je uključivala ispitivanje policijskih dosijea.

Osim očigledne netačnosti odgovora na upit zastupnice Daly, interni e-mailovi sugeriraju da su također skrivene činjenice o „potisnutoj potrošnji“. Evropska komisija nije obavijestila Daly da je Vlada Republike Hrvatske odlučila opravdati samo 102.000 eura od 300.000 eura predviđenih za mehanizam za praćenje i da je na kraju zapravo potrošeno samo 84.672 eura - 17.469,87 eura dato je Ministarstvu unutrašnjih poslova, a 59.637,91 eura nevladinim organizacijama. Konferencija okruglog stola koštala je 1.703,16 eura.

- Iako znamo da je potrošeno 300.000 eura... mislili smo da je ipak potrošeno oko 240.000 eura u okviru mehanizma za praćenje. Potrošivši samo 102.000 eura, sigurno će se to smatrati skandalom - napisao je jedan zvaničnik EU-a dok je raspravljao o odgovoru na pitanje europarlamentarke.

Komisija nije proslijedila Daly informaciju o potrošnji, ali službenici su se složili da hitno traže odgovore. Također su razgovarali telefonom i e-mailovima o mogućnosti intervencije u planiranom izvještaju države članice zbog lošeg upravljanja tim pitanjem.

- Gledajući kako nesretna Hrvatska predstavlja ovo pitanje, Hrvatskoj definitivno treba (vaša?) pomoć u pripremanju „posljednjih detalja izvještaja“. Hoće li vam Hrvatska dostaviti unaprijed kopiju završnog izvještaja? – napisao je kolegi zvaničnik Službe za migracije

- Nečuveno je. Čini se da se Komisija dogovara sa hrvatskim vlastima o zataškavanju – kazala je Daly za Guardian.

Glasnogovornik Evropske komisije rekao je da je izvršna vlast EU-a posvećena uspostavljanju potpuno nezavisnog mehanizma za nadgledanje granice.

- Bili bismo oprezni da ne izvlačimo pogrešne zaključke iz čitanja internih e-mailova. Hrvatske vlasti u svom završnom izvještaju o provedbi objašnjavaju kako je uspostavljen mehanizam za praćenje, kako funkcionira u praksi i navode rezultate. S obzirom na to da je izvještaj koji su dostavile hrvatske vlasti nepotpun, Komisija je od hrvatskih vlasti zatražila pojašnjenja najprije u pisanom i usmenom obliku u vezi s neriješenim pitanjima – izjavio je glasnogovornik.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.