Porezna stopa za lijekove u našoj zemlji, koja iznosi 17 posto, daleko je najveća u okruženju, čak više od tri puta veća nego u Hrvatskoj (pet posto) i Sjevernoj Makedoniji (pet posto) i gotovo za duplo veća od Slovenije (devet i po posto).

Počeli sa izmjenom Pravilnika

Pored toga, BiH, posebno Federacija BiH, ima i najveće marže na lijekove (FBiH - 25 posto, RS-18 posto), koje veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka omogućavaju ogroman profit, navode iz Udruženja građana "Misli dobro" koji godinama ukazuju na ovaj problem.

No Uroš Vukić, projekt menadžer u Udruženju građana "Misli dobro", krajem juna za Faktor je kazao "kako stopa PDV-a ustvari i nije toliki problem, koliki problem pričinjava, prije svega, Pravilnik o cijenama lijekova koji donosi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH".

- To je krovni dokument u BiH. Njime je definisana veleprodajna marža na osam posto, dok je to u zemljama regije šest posto - kazao je Vukić.

Ujednačavanjem Pravilnika sa zemljama u regiji građani BiH dobili bi, kako je tada kazao Vukić, niže cijene lijekova za 10 posto.

 VEZANI TEKST - Zašto su u BiH lijekovi najskuplji u regiji; Vukić: Love u mutnom, razlika u marži između entiteta je sedam posto

- Pokrenuli smo proceduru, čak je Nadzorno tijelo Agencije za lijekove donijelo odluku da se ide u izmjenu Pravilnika. Međutim, sve je stalo, vjerovatno pod pritiskom lobija. Vidjet ćemo šta će po tom pitanju napraviti nova direktorica Agencije Nataša Grubiša - dodao je Vukić krajem juna.

Prim. mr. ph. Grubiša, koju je imenovao SNSD, funkciju direktorice Agencije preuzela je 14. juna.

Tri i po mjeseca poslije u razgovoru za Faktor kaže kako je Agencija za lijekove i medicijska sredstva BiH jedinstven slučaj, jer se, kako navodi direktorica, nigdje u svijetu ta tijela ne bave cijenama lijekova.

- Međutim, to je nama dodijeljeno, a time bi se ustvari trebali baviti ministarstva zdravstva i komore. Ali kako je kod nas sve rascjepkano, ubačeno je u zakon da se mi bavimo cijenama lijekova i mi to moramo poštovati - kaže Grubeša.

Dodaje kako je izmjena Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH jedan od prvih zadataka Agencije.

- Krenuli smo sa izmjenama, a jedna od stvari koju ćemo morati uraditi prije izmjene Pravilnika, jer to su procedure koje dugo traju, jeste da ćemo morati promijeniti izvor podataka za Hrvatsku, zemlju koja nam je referentna. Ranije je Hrvatski zavod zdravstvenog osiguranja na svojim stranicama objavljivao cijene lijekova, a sada to radi njihova Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) i te maksimalne cijene, po našem izračunu, više su i za 10 posto. Sada tražimo koja bi nam zemlja, kao referentna, mogla biti rezervna u Pravilniku. Danas smo održali sastanak sa predstavnicima IT kuće koja nam treba omogućiti da pristupimo toj rezervnoj državi - pojašnjava Grubeša.

Prema riječima Grubeše, Agencija je nadležna samo za maksimalnu koja ne uređuje tržišnu cijenu lijekova.

- Agencija postavlja maksimalnu cijenu lijekova koju niko ko prometuje lijekovima u BiH ne može prijeći. Svaki Zavod zdravstvenog osiguranja u FBiH i kantonima, odnosno Fond zdravstvenog osiguranja u RS-u, ima mogućnost da prihvata ili najnižu cijenu, da radi pregovaračke postupke da putem tendera dobijaju niže cijene, ali više od maksimalnih, koje je postavila Agencija, ne mogu da budu - naglašava Grubiša.

No da li će, nakon ovoga, građani lijekove moći kupovati po nižim cijenama nego što su sada, odlučit će, kaže direktorica, visina PDV-a, marže, oni koji odlučuju, a to su entitetska ministarstva zdravlja i njihovi zavodi, odnosno fondovi zdravstvenog osiguranja".

- Dakle, za to su nadležni oni koji pregovaraju sa distributerima i oni mogu ili da dobiju niže cijene ili da spuštaju marže u apotekama i da na taj način građani dobiju nižu cijenu lijekova. Ponavljam, ne mogu reći da ćemo mi izmjenom Pravilnika građanima BiH omogućiti nižu cijenu lijekova. Agencija to ne može, to je u nadležnosti onih koji plaćaju" - kaže Grubiša i dodaje:

- Možda ne bih trebala govoriti o ovome, jer dolazim iz RS, ali navešću kao primjer da je premijer RS Radovan Višković presjekao, pa spustio maržu, a direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS rekao - "najniža cijena može biti prisutna na fondovskim listama, a ako neko želi skuplji lijek, neka ga onda i doplati". Dakle, vlasti bi se u oba entiteta trebale više angažirati kako bi građani imali jeftinije lijekove.

Kaže "kako ustvari najveći problem stvaraju bezreceptni lijekovi (OTC), odnosno lijekovi koji se po režimu izdavanja daju bez recepta, i oni, kako kaže direktorica Agencije, nemaju uređenu cijenu, odnosno ne ulaze u izračun".

Okrenuti se domaćoj proizvodnji

Dodaje "kako na cijenu OTC lijekova ni ministarstva zdravstva, a ni Agencija, nemaju utjecaj".

- U izračun ulaze samo lijekovi koji se daju na recept. Ovdje je veliki problem zato što se spuštanjem cijena na receptnim lijekovima vjerovatno kompenzuje na tzv. OTC lijekovima (minerali, vitamini, dijetetski preparati, nadomjestak ishrani...) koji su skupi, a treba ih sve više ljudi.

Direktorica Agencije za lijekove dotakla se i lobista i farmaceutskih kompanija.

- Svi mi manje-više znamo da se vrlo često u peru ljekara nalaze imena farmaceutskih kompanija. Mišljenja sam da bismo se malo trebali okrenuti i domaćoj proizvodnji, pa će nam se puniti budžeti, penzioneri će imatio veće penzije... Bježimo od nečeg što je naše, a volimo da uzmemo tuđe. Kad nema nekog lijeka, ljudi prelaze granicu kako bi ga kupili, bez obzira na to što postoji farmakološka grupa koja može zamijeniti ono što nema, pa čak možda i da se jeftinije prođe. Kad pitamo, onda je odgovor uvijek - "pa doktor mi tako napisao". Dakle, kada je riječ o farmaceutskim lobijima, adresa su oni koji pišu recepte, potpisuju, odlučuju - kazala je Grubiša.