open-navfaktor-logo
search
Žustra rasprava u Saboru
Grlić Radman: Ostanak Hrvata u BiH daje snažan doprinos i ekonomiji Hrvatske
Stabilna i funkcionalna BiH, te opstanak i prosperitet Hrvata u njoj, za Hrvatsku su neupitni, strateški nacionalni ciljevi, poručio je u utorak hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova podnoseći Hrvatskom saboru prvi izvještaj o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskoga naroda u BiH.
08.12.2020. u 12:11
get url
text

- Neupitna je podrška Hrvatske teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, neupitno je da je glavni preduvjet postojanja funkcionalne i stabilne BiH zadovoljstvo ukupnom kvalitetom života pripadnika svih triju konstitutivnih naroda i ostalih građana, prema ustavnim načelima koja su bila dogovorena Dejtonsko-pariškim mirovnim sporazumom prije 25 godina - naglasio je Gordan Grlić Radman. 

Hrvati se suočavaju s teškoćama u ostvarivanju prava

Upozorio je, međutim, da se Hrvati u BiH suočavaju s teškoćama u ostvarivanju svojih prava "svojevrsnim institucionalnim nasiljem", koje se očituje u onemogućavanju njihovog legitimnog političkog predstavljanja i drugim negativnim društvenim pojavama koje proizlaze iz te činjenice, prenosi Hina.

Stoga je institucionalna pomoć Hrvatske koju tematizira ova Deklaracija itekako potrebna kako bi Hrvati opstali u krajevima BiH u kojima stoljećima žive, rekao je Grlić Radman, ocijenivši da je Hrvatska u 2019. učinila "vrlo mnogo".

Ministar je izvijestio kako su u ostvarenje institucionalne pomoći Hrvatima u BiH, sudjelovali predsjednik i članovi Vlade te drugi dužnosnici i državna tijela, koji su u okviru svoje nadležnosti, dali znatnu političku, finansijsku i operativnu podršku brojnim obrazovnim, naučnim i vjerskim institucijama.

Riješeno je i pitanje lakšeg ostvarivanja prava pripadnika HVO-a, sudionika Domovinskog rata, te stjecanja hrvatskog državljanstva, kazao je, te posebno važnim označio ojačanu saradnju u korištenju dostupnih evropskih fondova. Grlić Radman je Sabor izvijestio kako je premijer Andrej Plenković sudjelovao u brojnim političkim i društvenim aktivnostima koje su za cilj imale pridonijeti stabilnosti BiH, davao je podršku reformama u BiH i ispunjavanju pristupnih kriterija za EU i NATO.

Vrlo aktivno, istaknuo je, bilo je i njegovo Ministarstvo, u svim aspektima vanjsko-političkog te diplomatskog djelovanja Hrvatska se nastavila zauzimati za afirmaciju načela ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda BiH, što podrazumijeva i nužnu reformu njenog Izbornog zakona, rekao je. Naveo je kako je BiH lani bila država koja je primila najveći iznos hrvatske službene razvojne pomoći: isplaćeno je 85,6 miliona kuna (više od 21 milion KM) za ukupno 106 projekata.

Robna razmjena s BiH 2,2 milijarde eura

Pohvalio se i kako je robna razmjena s BiH iznosila 2,2 milijarde eura, bila je za 5,9 posto viša u odnosu na prethodnu godinu, u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatska je ostvarila suficit od 823,7 miliona eura.

Ta činjenica često ostaje neprimijećena u hrvatskoj javnosti, a tome nesumnjivo veliki obol daju Hrvati u BiH. Jasno se može zaključiti kako ostanak Hrvata u BiH te njihova dobra životna i ekonomska perspektiva daju snažan doprinos i ekonomiji Hrvatske, naglasio je Grlić Radman.

Naveo je i kako je centralni državni ured za Hrvate izvan Hrvatske, kao glavno državno tijelo koje operativno provodi Deklaraciju, lani raspisao konkurs za finansiranje kulturnih, obrazovnih, naučnih, zdravstvenih i ostalih programa za koji je osigurano 25,8 miliona kuna (više od šest miliona KM), najviše do tada.  

Grlić Radman je pobrojao aktivnosti niza ministarstava, pa naveo da je Ministarstvo rada, u saradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja uredilo penzijska prava pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih porodica Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata. Smatram da su te zakonske izmjene bile od izuzetnog značaja za lakše reguliranje statusa pripadnika HVO-a, a njima je također ispravljena jedna nepravda, rekao je ministar.

Naveo je i kako je Ministarstvo odbrane u sklopu bilateralne saradnje, omogućilo školovanje pripadnika Ministarstva odbrane BiH, a čak 22 od ukupno 37 aktivnosti bilateralne vojne saradnje sa zemljama jugoistočne Evrope, koje su Oružane snage RH provele u 2019. godini, odnosile su se na saradnju s BiH.

Brojna pitanja zastupnika

Zastupnici su ministru postavili brojna pitanja, poput zloupotrebe instituta dvostrukog državljanstva od bjegunaca od hrvatskog pravosuđa koji se nalaze u BiH, pitanje povratka i položaja Hrvata u Republici Srpskoj, posebno Bosanskoj Posavini i obnova njihovih kuća, status pripadnika HVO-a, itd. Očekuje se kako će nakon rasprave izvještaj biti usvojen od najmanje 76 glasova zastupnika, koliko ih čini saborsku većinu.

- Dejtonski sporazum je promijenjen do neprepoznatljivosti, na to upozoravamo na vijećima bilo NATO-a, bilo EU, sada, kad smo članica tih važnih organizacija naš glas puno više dolazi do izražaja - odgovorio je Grlić Radman Marijani Petir.

- Hrvatska se ne može direktno miješati u drugu zemlju, no slušamo što se događa, koristimo mehanizme svih vijeća ili EU-a, odnosno NATO-a kako bi ukazali na asimetričnost i anomaliju koja trenutno vlada - odgovorio je HDZ-ovom Radi Šimičeviću  koji je pitao šta Vlada radi da bi Hrvati mogli birati svog predstavnika kako to mogu Srbi i Bošnjaci.

Grlić Radman je kazao da "mi slušamo što kažu Hrvati u BiH, ako su oni nezadovoljni, to nezadovoljstvo prenosimo dalje, u tome je uloga Hrvatske kao potpisnice Dejtonskog sporazuma". Nino Raspudić iz Mosta upitao ga je šta su učinili za rasvjetljavanje ubistava Hrvata, od povratnika do dužnosnika, ističući da misli na slučaj Leutar, te je zaključio: "Niste učinili ništa". 

Deklaracija o položaju hrvatskog naroda u BiH donesena je u Hrvatskom saboru 14. decembra 2018. godine s ciljem brige za sveukupni društveni i politički položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.