Grabar-Kitarović je, između ostalog, u svome autorskom tekstu za Večernji mnogo pažnje posvetila i mlađoj populaciji hrvatskog stanovništva u BiH. Pa je tako napisala:

- Svjesni smo kako je obrazovanje tek prvi korak, no zapošljavanje i omogućavanje egzistencije ključni je temelj ostanka, jer posao je preduvjet koji je mladim ljudima potreban kako bi nastavili živjeti u svojoj zemlji. Upravo zato želimo potaknuti i hrvatske privrednike da se okrenu ulaganjima u Bosnu i Hercegovinu, kako bismo i našim mladima omogućili posao i opstanak.

Zalaganje Grabar-Kitarović za ostanak mladih Hrvata u BiH je interesantan i sa aspekta problema te populacije u samoj Hrvatskoj. Poznata je činjenica da se veliki broj Hrvata u protekle tri-četiri godine iselio iz Hrvatske, a ovih dana hrvatski mediji bruje kako se u toj susjednoj zemlji zatvaraju škole jer djece nema, a da u nekima nije upisan čak niti jedan prvačić.

Međutim, ovaj dio teksta Grabar-Kitarović je zanimljiv i u kontekstu dodjele počasnog doktorata Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ-a BiH, na Sveučilištu u Zagrebu u januaru ove godine. Čović je doktorat dobio, kako je između ostalog obrazloženeo, i zbog "upućivanja" Hrvata iz BiH u Hrvatsku.

Ili preciznije, počasni doktorat mu je dodijelio rektor Univerziteta u Zagrebu Damir Boras, koji je prijedlog da upravo Čović bude dobitnik počasnog doktorata obrazložio činjenicom da je "brojne Hrvate koji se iseljavaju iz BiH priroritetno upućivao u Hrvatsku, čime se snažni odjeci depopulacije u Hrvatskoj manje brojčano očituju".

Hrvatska ima veliki problem sa iseljavanjem ljudi - u narednih pet godina ovu zemlju bi moglo napustiti pola miliona građana. Nakon toga će u zemlji ostati samo oni koji su se obogatili u privatizaciji, oni koji su od roditelja naslijedili krov nad glavom, povlašteni s visokim penzijama, nešto ugostitelja i starci. Ovo nisu paušalne procjene ni usputna nagađanja nekih laika nego egzaktni i šokantni podaci temeljeni na istraživanju doc. dr. sc. Tade Jurića, historičara i doktora političkih nauka s Hrvatskog katoličkog univerziteta, objavio je nedavno 24sata.hr.

Prema podacima Eurostata, već se iselilo 348.000 ljudi. To je skoro 23 puta više nego poginulih u ratu 1991-1995.

Ovim tempom iz Hrvatske će se ljudi iseljavati još samo od pet do sedam godina, kad bi migracijski potencijal bio potpuno ispražnjen. Naprosto, više ne bi imao ko otići iz zemlje, zaključuje Jurić.