ISD je, kako se navodi u izvještaju, ispitivao stanje mržnje na TikToku na dva načina. Prvi cilj uključivao je analizu na koji način pojedinci ili grupe promiču ideologije mržnje i ciljaju ljude na platformi na osnovu brojnih zaštićenih atributa kao što su etnička pripadnost, religija, spol ili drugi. Drugi cilj uključivao je korištenje istog okvira, ali se istraživalo kako se funkcije na TikToku, poput profila, hashtagova, funkcija dijeljenja, videoefekata i muzike koriste za širenje mržnje.

Na temelju uzorka od 1.030 videozapisa, ovo istraživanje je ispitalo kako se TikTok koristi za promicanje, između ostalog, za izradu savjeta o proizvodnji oružja, veličanje ekstremista, terorista, fašista i diktatora, za ciljano uznemiravanje manjina i proizvodnju sadržaja koji poriču da su se nasilni događaji, poput genocida, ikada dogodili. Nadalje, izvještaj uključuje analizu načina na koji korisnici pokušavaju izbjeći uklanjanje sadržaja od TikToka.

U izvještaju autora Ciarána O'Connora, istraživača ISD-a, navodi se kako je više od 240 videozapisa iskazalo podršku organizacijama ili pojedincima povezanim s ekstremizmom ili terorizmom. Također se navodi kako 246 videozapisa koji sadrže podršku ovim organizacijama ili pojedincima uključuje pohvale, promociju te veličanje osoba kao što su Ratko Mladić, Brenton Tarrant, Adolf Hitler, ISIL ili Oswald Mosley.

- Dva od deset najgledanijih videozapisa sa 655.800 i 233.000 pregleda sadrži komentare koji ismijavaju žrtve i negiraju postojanje bosanskog genocida i holokausta - navedeno je u izvještaju.

Iskazivanje antimuslimanske mržnje na ovoj društevnoj mreži, na osnovu izvještaja, uglavnom sadrži objave vezane za ratove na području bivše Jugoslavije i ubistva Bošnjaka.

- Ovo je uključivalo sadržaj o genocidu 1995. godine u Srebenici, negiranje ovog događaja i veličanje odgovornih, poput osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Pjesme koje veličaju Mladića bile su uobičajene u našem uzorku i prikazivane su detaljnije u odjeljku 'zvukovi' - stoji u analizi.

Kako je objašnjeno, pored ostalih videozapisa o ratu, ovi videozapisi korišteni su za širenje mržnje protiv Bošnjaka. U jednom primjeru, kako se navodi, komentari na videoisječak iz filma "Quo vadis, Aida?" autorice Jasmile Žbanić uključivali su izjave kojima se negira genocid, dok je u jednom od komentara rečeno da bi se film trebao zvati "Mit o Srebrenici" – "jer se genocid nikada nije desio".

Prema izvještaju, ISD je otkrio 12 ovakvih primjera, što postavlja pitanje kakva je politika TikToka u pogledu komentara, posebno u slučajevima gdje je sadržaj vjerojatno obrazovnog tipa ali je reakcija usmjerena ka mržnji.

Drugi primjeri iskazivanja mržnje prema muslimanima, prema izvještaju, uključivali su snimke u kojima se tvrdi da je u toku sistematska islamizacija Evrope i promicanje rasističkog stereotipa koji prikazuje sve muslimane kao pristalice terorizma.

O'Connor u izvještaju također navodi i da se sadržaj, koji je izvorno proizveo ISIL, objavljuje na TikToku. ISD je pronašao propagandne snimke koje je proizveo i objavio ISIL, kao i 26 objava kojima se negira postojanje holokausta.

- Kreatori sadržaja koji promiču mržnju i ekstremizam koriste sistemske funkcije platforme kako bi povećali vidljivost svog sadržaja, uključujući nastojanja da se algoritamska promocija određenih hashtagova iskoristi za postizanje pregleda i angažmana - stoji u izvještaju.

Taktike izbjegavanja uklanjanja su jednostavne ali efikasne, navodi se u izvještaju te dodaje da takve strategije uključuju korisnike kojima je ranije zabranjen pristup, povratak na TikTok sa gotovo identičnim korisničkim imenima, korištenje funkcija privatnosti i strateških ograničenja komentara ili alternativnih pravopisa hashtaga, te korištenje rasporeda videomreže profila za promociju mržnje.

Izvještaj ističe kako se ekstremistički sadržaji nedosljedno uklanjaju sa ove platforme, te da je u vrijeme pisanja ovog izvještaja više od 80 posto takvog sadržaja još uvijek bio vidljiv na TikToku.

Navedeno je da je TikTok poduzeo korake za rješavanje ovih problema, poput objavljivanja izvještaja o transparentnosti koji detaljno opisuju njegove napore da ukloni sadržaj koji krši pravila zajednice, dok autor izvještaja ipak smatra da ova društevna mreža mora biti otvorenija u pokazivanju kako funkcioniše njihov algoritam.

ISD je neprofitna organizacija sa sjedištem u Londonu posvećena zaštiti ljudskih prava i preokretu rastuće plime polarizacije, ekstremizma i dezinformacija u cijelom svijetu, piše Birn.