open-navfaktor-logo
search
Svega preko glave
Gorske službe spašavanja se ujedinjuju, traže zakon: Nas zovu kad treba spasiti, a tretiraju nas kao hobiste
Gorske službe spašavanja prve su koje policija zove kada treba nekoga spasiti, a država im "zahvaljuje" tako što ih tretira kao "neke tamo" hobiste, kazao je Zdenko Marić, predsjednik Saveza gorskih službi spašavanja u BiH.
18.07.2021. u 08:38
get url
text

Istakao je da opstaju i uspješno realizuju akcije potrage i spašavanja jer rade srcem.

Registrovani su kao udruženja građana, rade volonterski. Samo na državnom nivou bila su registrovana dva udruženja gorske službe spašavanja, na nivou Kantona Sarajevo bilo ih je čak osam...

VEZANI TEKST - Gorska služba spašavanja spasila ruskog državljanina s Kamešnice

Neki pomoć u vidu opreme dobijaju od svojih lokalnih zajednica, a neki ne dobijaju ni to. Kako kažu, sve zavisi od finansijske stabilnosti općine ili kantona, ali i njihove volje i razumijevanja koje često nedostaje.

- Mi smo u Krajini mna margini BiH. Gorske službe spašavanja oko Sarajeva, Mostara, naprimjer, dobijaju uređaje, sklopili su ugovore sa civilnim zaštitama, imaju vozila, a mi ništa nemamo. Naša su vozila stara i po 70 godina. Izgubili smo nit. Nema podrške za sve jednako – rekao nam je Ermin Lipović, načelnik GSS-a stanica Bihać.

Ustvrdio je da su prošle godine, nakon spašavanja 13 migranata, dobili obećanje jedne ambasade da će im donirati opremu, ali da je ta oprema uglavnom otišla u Mostar na prijedlog iz resornog državnog ministarstva.

Istovremeno, kako su istakli neki naši sagovornici, svaki građanin koji prima plaću izdvaja 0,5 posto za zaštitu i spašavanje, i novca ima dovoljno, ali ne dolazi do GSS-ova.

Marić je kritikovao da vlast baš i ne odvaja za GSS-ove, ali da im zato nije problem uložiti silni novac u "državnu spasilačku službu koja ne izlazi ili kasno izađe na teren", aludirajući na Federalnu upravu civilne zaštite.

VEZANI TEKST - Trajalo skoro cijelu noć: Dvije osobe spašene iz kanjona Podružje kod Mostara

Gorske službe spašavanja stoga pokušavaju dogovoriti zakon koji bi ih tretirao, definirao ko su, šta rade, da imaju javne ovlasti kao u susjednim državama, prava i obaveze, i finansiranje.

- Želimo da nas smjeste zakonski tamo gdje smo i na terenu, gdje nas policija prvo zove. Svaki nestanak nas zovu. A u Okvirnom zakonu o zaštiti i spašavanju nalazimo se na kraju, među lovcima, radioamaterima, hobistima – rekao je Marić.

Dženadin Veladžić, predsjednik GSS-a stanica Sarajevo i predstavnik Gorske službe spašavanja FBiH koja ima devet članica, ističe da im je prva adresa za donošenje zakona federalni nvo, ali u Vladi FBiH nemaju s kim razgovarati jer je Vlada već dvije godine "u tehničkom mandatu", pa će pokušati nešto učiniti barem po kantonima.

Donošenje zakona na državnom nivou smatra trenutno skoro nemogućim jer "RS nije raspoložen o tome razgovarati" zbog prenošenja nadležnosti.

- Ima razgovora, ali samo toga i ima. Politika je, kao i svugdje, problem – dodao je Marić.

On je kazao da su pokrenuli razgovore i o ujedinjenju gorskih službi spašavanja i na pragu su da to učine.

VEZANI TEKST - Sarajevo: Brzom reakcijom policije i GSS-a Novi Grad pronađeno dvoje nestale djece

Pitanje zakonskog regulisanja gorskih službi spašavanja smatraju prvim problemom, a slijedi problem obuke koja bi morala biti jedinstvena, a potom i opreme.

- Kao GSSFBiH imamo problem sa opremom iako smo prepoznati od Vlade FBiH i imamo ugovor o zaštiti s njima. Obećana nam je oprema ima dvije godine, ali još ništa nismo dobili. Kada je u pitanju GSS stanica Sarajevo, dobro smo opremljeni, mada uvijek treba više jer se oprema troši. Osim sa Civilnom zaštitom KS imamo ugovore sa općinama. Ali Goražde ili Visoko ništa ne dobijaju od lokalne zajednice – dodao je Veladžić.

Iz Ministarstva sigurnosti BiH nismo uspjeli dobiti informacije o mogućnosti donošenja zakona o GSS-u i načinu kako se raspoređuje eventualna donacija za ove službe.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.