Njegovo pismo prenosimo u cijelosti: 

Od trenutka kada sam ispred Demokratske fronte kandidovan za ministra privrede u Vladi Kantona Sarajevo, nastala je koordinirana i do sada nezabilježena kampanja protiv mene, moje ličnosti, mog imena i prezimena.

Odatle osjećam potrebu da zbog istine kažem samo nekoliko rečenica u odbranu vlastitog integriteta koji sam, pošteno i predano sticao, bez obzira gdje sam radio,  i ponosan sam na  svaki dosadašnji potez i odluku koje sam do sada donio. I to je jedan od razloga što i danas, kao i jučer, kao i prošlim "vunenim vremenima" - ponosno, uzdignuta čela hodam i Sarajevom i Banjom Lukom.

Presedan, blago rečeno, učinjen oglašavanjem bivšeg predsjedavajućeg Skupštine KS Elmedina Konakovića, u kojem dovodi u pitanje ne samo moje profesionalne sposobnosti već i moju podobnost preispitujući moje stavove oko genocida u Srebrenici i agresije na Bosnu i Hercegovinu – nisam nikada do sada  doživio i moj moralni dignitet ne može preći preko toga. Naravno, da se dio iz te priče "sarajevske kuhinje" u režiji tzv. "naroda a i pravde" prelio i u Banju Luku, grad gdje mi porodica živi, i možete pretpostaviti kakve su salve uvreda od svih konakovića i sličnih njemu uslijedile. Bez obzira s koje "strane tarabe" se te kvazi patriote nalazile!

Dio satisfakcije potražit ću na sudu zbog neistinitih navoda u Konakovićevom "katil fermanu" upućenom Goranu Mačkiću.

Sve ovo je razlog da sam odlučio povući svoju kandidaturu na ponuđenu funkciju. U ovo nekoliko dana upoznao sam gospodina Nenadića i neke od mojih "nesuđenih kolega-ministara" i mogu Vam reći da su u pitanju sposobni stručnjaci i dobri ljudi. Svima želim sretan rad! Hvala i svima Vama koji ste mi ovih najtežih mjesec dana u mom životu pružili podršku!