No, ono što bi u budućnosti u BiH mogao biti problem, prema riječima prof. dr. Teufika Goletića, šefa Laboratorije za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja na Verinarskom fakultetu u Sarajevu, jeste proces imunizacije protiv COVID-19.

Nakon 20. aprila nastaviti sekvencioniranje

- Ukoliko se vakcinacija bude odvijala sporo, imat ćemo situaciju da ćemo, s jedne strane, imati dio populacije koja je imunizirana parcijalno, naravno, nedovoljno da bi se spriječilo da se stvori imunitet zajednice, i istovremeno cirkulaciju divljeg virusa. Taj divlji virus, bez obzira na to koji varijantni soj ili linija bili u pitanju, sigurno će biti izložen selektivnom pritisku od strane antitijela, koja su djelimično ili u potpunosti formirana kod osoba koje su vakcinisane, a taj selektivni pritisak ustvari je jedan od osnovnih mehanizama koji može dati vjetar u leđa novim mutacijama koje će ići u pravcu nastojanja virusa da izbjegne stvoreni imunitet. Zbog toga bih pozvao sve one koji, na bilo koji način mogu učiniti da se proces imunizacije ubrza, prije svega kroz nabavku odgovarajućih dovoljnih doza vakcine, da to učine kako bismo pravovremeno i u što kraćem roku imunizirali stanovništvo. Svaki drugi scenarij pruža priliku sve češćem i većem umnožanju virusa i njegovom nastojanju da izbjegne tako parcijalno stvoreni imunitet u populaciji – kaže Goletić.

Navodi kako i BiH trenutno cirkuliraju dominatno dva soja SARS-CoV-2, od kojih je jedan varijantni tzv. britanski B117 i drugi češki soj B1258 koje odlikuje visoka prenosivost.

- Naša laboratorija nema saznanja o eventualno novim cirkulirajućim genetskim linijama u odnosu na ono što smo objavili sredinom februara. Naime, zbog nedostatka hemikalija, mi smo proces sekvencioniranja prekinuli, ali se nadamo da ćemo nastaviti nakon 20. aprila kada očekujemo njihovu isporuku zahvaljujući UNDP-u. U međuvremenu, mi u laboratoriji na minus 80 stepeni Celzijusa deponujemo uzorke za koje vjerujemo da ih temeljem njihovih karakteristika treba sekvencionirati kako bismo eventualno proširili ili potvrdili sliku koju sada znamo – ističe Goletić.

Iako je krajem prošlog mjeseca objavljeno da je u entitetu RS otkriven južnoafrički soj koronavirusa, Goletić navodi da on nema potvrdu takve informacije.

- Na osnovu informacije koju su prenijeli neki mediji, ne mogu sa sigurnošću tvrditi da je u pitanju bilo šta drugo osim rezultata kojim se potvrđuje detekcija jedne mutacije 501Y koja je zajednička i britanskom i južnoafričkom varijantnom soju. Dakle, sama detekcija mutacije na poziciji 501 ne znači da imate jedan ili drugi varijantni soj. Konačan stav o tome mogao bih dati kada bih vidio rezultate sekvencioniranja. Oni za sada, barem meni, nisu dostupni. S tim u vezi Veterinarski fakultet u Sarajevu nudi pomoć kolegama u Banjoj Luci, osobito u bio-informatičkom smislu – kaže Goletić.

Smatra da su jedan od mogućih razloga teških kliničkih slika pacijenata u ovom valu pandemije i nove varijante virusa.

Tome u prilog govori i činjenica da je u međuvremenu za britanski varijantni soj dokazano da je nešto patogeniji, odnosno da je postotak smrtnosti osoba inficiranih ovim virusom, nešto veća u odnosu na prethodno cirkulirajuće sojeve.

- Uvjeren sam da su ljudi i njihovo ponašanje ti koji dominantno rezultiraju tako poraznim brojkama kojima svjedočimo ovih sedmica. Znamo da neke promjene u genomu povećavaju infektivnost što olakšava virusu da dopre do najranjivijih kategorija. Međutim, svjedočimo i činjenici da se i naizgled sasvim zdrave, mlađe osobe bore sa teškom kliničkom slikom, te da u nekim slučajevima sve završava i smrtnim ishodom. Da li je tome samo uzrok varijantni soj ili moguće i kasni dolazak ljekaru, te neadekvatno pružanje ljekarske pomoći, još je otvoreno pitanje. Pozvao bih ljude da budu oprezni jer se radi o vrlo opasnom i podmuklom virusu – naglašava Goletić.

Mutacije, imunitet, reinfekcije

Osvrnuo se i na novu verziju "dvostrukog mutant" koronavirusa koji je krajem marta otkriven iz uzoraka prikupljenih u Indiji. Naime, tamošnji zdravstveni stručnjaci još uvijek provjeravaju da li je varijanta u kojoj se dve mutacije kombinuju u isti virus zaraznija, smrtonosnija i otpornija na vakcine.

- Za nas koji pratimo ono što se zbiva u području mutacija virusa ovo nije nova vijest. Možda jeste nova vijest u smislu kombinacije te dvije mutacije. Istakao bih da je naučna zajednica u prethodnom periodu dokazala tzv. dvostruke, trostruke, pa i višestruke mutant sojeve. Međutim, u posljednje vrijeme, zbog pažnje javnosti, možda se neke stvari i preuveličavaju. Ne želim ni na koji način umanjiti značaj svake mutacije, ali kada je riječ o ovom slučaju iz Indije, radi se o dvije mutacije koje nalazimo kod dva uvjetno rečeno različita virusa. Prva koja se javlja na poziciji 484 bila je ranije povezana sa južnoafričkim sojem (mada je tamo došlo do izmjene drugom aminokiselinom), a druga L452R prvi put je utvrđena kod kalifornijskog soja B1427. Ne želeći zaista umanjiti značaj nalaza u Indiji, mi u BiH trebamo povesti računa šta imamo ovdje, a to je dominantno britanski soj koji i dalje može mutirati. Kod britanskog varijantnog soja, istina u manjem broju uzoraka, utvrđena je ista ova mutacija 484K, koju nalazimo kod južnoafričkog te kod brazilskog soja koronavirusa i da je ta mutacija povezana sa izbjegavanjem imuniteta te novim slučajevima reinfekcije. To je ono na čemu trebamo insistirati mi koji se bavimo praćenjem evolucije virusa i na vrijeme upozoriti javno zdravstvene ustanove kako bi se pravovremeno mogle poduzimati relevantne epidemiološke mjere – kazao je Goletić.