open-navfaktor-logo
search
Pitali smo virusologa
Goletić o novim sojevima koronavirusa, mogućem trećem valu zaraze u BiH...
Nakon pauze koja je trajala od februara, Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu moći će nastaviti sa sekvencioniranjem humanih uzoraka pozitivnih na SARS-CoV-2.
26.05.2021. u 08:13
get url
text

Radilo se o donaciji dijagnostičkih kitova i potrošnog materijala koju je ova obrazovna ustanova, prema riječima prof. dr. Teufika Goletića, virusologa, šefa Laboratorije za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja na Veterinarskom fakultetu i člana Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, dobila zahvaljujući angažmanu Federalnog ministarstva zdravstva i pomoćnika ministra prim. dr. Gorana Čerkeza.

Lideri u sekvencioniranju

- Donacija dolazi u trenutku iznimno rastuće zabrinutosti u svijetu, Evropi i našoj zemlji koja se odnosi na mutacije SARS-CoV-2 i specifično, rekao bih, zabrinutosti kada je riječ o BiH, o mogućoj cirkulaciji varijantnog soja B117 plus G484K. Riječ je o podvarijanti tzv. britanskog soja koronavirusa koji je stekao vrlo interesantnu mutaciju koja mu, pored ostalog, olakšava i imunološko izbjegavanje, odnosno zaobilaženje imunološkog sistema nastalog kao posljedica preležane infekcije ili dobijene vakcine. Donacija dolazi i u trenutku kada intenzivno pratimo i mogući unos B1617.2 tzv. indijskog varijantnog soja u BiH. S tim u vezi naglašavam da je osiguranje nastavka procesa sekvencioniranja, kao najpouzdanijeg alata detekcije sopmenutih varijantnih sojeva vrlo važno sa javno-zdravstvenog aspekta budući da tako dobijeni rezultati mogu poslužiti kao temelj relevantnim javno-zdravstvenim ustanovama poput Federalnog ministarstva zdravstva i Zavoda za javno zdravstvo FBiH za donešenje pravovremenih i ciljanih mjera prevencije zaraze – kaže Goletić.

Iako se širi broj laboratorija koje mogu raditi sekvencioniranje, Veterinarski fakultet u Sarajevu je lider sa najdužom tradicijom, a posebno, dodaje Goletić, kada je riječ o sekvencioniranju virusnih genoma i za ljude i za životinje.

- Mi smo već izvršili pripreme sa uzorcima koje smo u prethodnom periodu čuvali na minus 80 stepeni Celzijusa. Riječ je o uzorcima koji su iz krajeva Evrope i svijeta gdje su u to vrijeme, kada smo ih prikupljali, cirkulirali i za nas interesantni varijanti sojevi s jedne strane, i uzorcima koji su imali neuobičajne krivulje tokom PCR dijagnosticiranja, bilo u smislu tzv. lažno pozitivnih ili lažno negativnih rezultata ili pak zaostajanja lažno pozitivnog signala za jedan od gena s druge strane. Kada je riječ o indijskom varijantnom soju, mi ćemo potražiti i nadam se dobiti saglasnost drugih laboratorija koje ne rade sekvencioniranje u BiH da nam dostave i svoje pozitivne uzorke, posebno one koji potječu iz zemalja u kojima je otkriven B1617.2. Smatram da je to najprimjereniji način, budući da i dalje imamo ograničene kapacitete, da rano identificiramo indijski soj i o tome obavijestimo nadležne – objašnjava Goletić.

Podsjetimo, u BiH do sada je otkriveno 12 različitih sojeva koronavirusa, među kojima su britanski soj (B117) i tzv. češki soj (B.1.258).

- Rekao bih da se radi o vrlo šarolikoj plejadi sojeva, od kojih neki spadaju u američke linije, drugi su sa Bliskog istoka, a većina iz zapadne Evrope. Upravo to odražava sliku putovanja, odnosno veza ljudi i roba, čak i u vrijeme ograničenog kretanja – kaže Goletić.

Pridržavati se mjera

Osvrnuo se i na epidemiju "crne gljivice" koja hara Indijom, dok slučajevi rijetke i fatalne infekcije izbijaju uglavnom kod dijabetičara koji se oporavljaju od COVID-19 poslije liječenja steroidima. Epidemija je, kako pišu svjetski mediji, dovela do nestašice antigljivičnih lijekova dodatno opteretivši zdravstveni sistem tokom katastrofalnog drugog talasa koronavirusa.

- Riječ je o pojavi koja mene lično ne iznenađuje, budući da nas svaki udar na imuni sistem, pogotovo kod onih koji već imaju neke bolesti, poput dijabetesa, dovodi da toga da budemo slabiji ili manje reaktivni na neke druge patogene. To je naročito slučaj kada su u pitanju gljivična oboljenja i kada je u pitanju dugotrajna i neselektivna upotreba različitih antibiotika. Znamo da se tokom bolesti COVID-19 aplicira i antibiotska terapija kako bi se pokrile sekundarne bakterijske infekcije i vrlo često kombinacija pada imuniteta s jedne, i s druge strane antibiotska terapija, ali i higijenske prilike, dovode do ovakvih pojava. Ovo me ne iznenađuje jer se uz COVID-19 vezuje čitav niz drugih poremećaja i oboljenja u tzv. postcovid periodu. Vjerujem da ćemo u budućnosti imati priliku da čujemo i za neka druga oboljenja koja se povezuju upravo s COVID-19 – naglasio je Goletić.

Komentirajući trenutnu epidemiološkui situaciju u BiH, virusolog je upozorio na pridržavanje osnovnih mjera zaštite od zaraze, kao što su nošenje maske u prostorima gdje nije moguće držati distancu od dva metra, izbjegavati okupljanja, prenatrpane zatvorene prostore i voditi računa o higijeni. 

-  Ovo govorim jer proces imunizacije u BiH ne ide željenim tokom, a sa druge strane smo otvoreni, kako unutar države, tako i za one koji ulaze u državu. Sve to može nas dovesti u nepriliku, možda čak i prije jeseni. Iskreno se nadam da ćemo uskoro krenuti sa masovnom imunizacijom u pravom smislu te riječi i da ćemo na taj način prevenirati za BiH treći val - zaključio je Goletić.     

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.