Hujka je stalno hrabrio svoje borce i uvjeravao ih da imaju dovoljno snage da izvrše deblokadu. Svakodnevno je išao od borca do borca, potpuno svjestan da mostarski borci mogu i sa minimalnim količinama municije poraziti neprijatelja i izvršiti deblokadu na prostoru Bijelog Polja i osloboditi Sjeverni logor.

Nakon majske agresije HVO-a na Mostar i totalnog okruženja, komandant 6. korpusa Arif Pašalić naređuje Miralemu Jugi, Šerifu Špagi i Draganu Malkoču da pripreme plan deblokade, odnosno oslobađanja Sjevernog logora i bjelopoljske kotline kako bi se otvorila komunikacija prema Sarajevu. Planirano je da akcija počne u ranim jutarnjim satima 30. juna 1993. godine.

Akcija je počela u ranim jutarnjim satima. Jedinice Armije RBiH u silovitom naletu oslobađaju Raštane, Vrapčice i kompletnu bjelopoljsku kotlinu.

Sjeverni logor je bio utvrđenje koje je bilo jako teško osloboditi. Zbog rijeke Neretve koja je bila prirodna prepreka, snage HVO-a nisu imale mogućnost da se povuku. Pružali su žestok otpor.

Umjesto da kao komandant brigade akciju deblokade posmatra sa komandnog mjesta, Midhad Hujdur zajedno sa Esadom Humom preskače ogradu i ulazi u Sjeverni logor kako bi na licu mjesta komandovao zauzimanjem komande HVO-a u logoru dok su oko njih padale granate.

Dok su padali i posljednji položaji snaga HVO-a, jedna od granata ispaljenih sa položaja HVO-a bila je smrtonosna za komandanta Hujku.

Midhad Hujdur, kao da je predosjećao svoj odlazak. Nekoliko dana prije pogibije govorio je tadašnjem mostarskom muftiji Seidu ef. Smajkiću da želi biti ukopan u mostarskim Šehitlucima.

Drugog jula 1993. godine u prostorijama mostarskog pozorišta Mostarci su klanjali dženazu svom komandantu, nakon čega je ukopan u mostarskim Šehitlucima

Rođen je 28. decembra 1953. godine u Mostaru. 

Kao rezervni policajac prijavio se u Stanicu policije Luka u Mostaru 19. decembra 1991, a samo nekoliko mjeseci kasnije, aprila 1992. postaje simbolom otpora i snage Mostaraca. Formiranjem Armije Republike Bosne i Hercegovine postaje komandant bataljona Prve mostarske brigade kojom je komandovao Arif Pašalić. Prelaskom Pašalića na mjesto komandanta IV korpusa, Hujka preuzima komandu nad Prvom mostarskom brigadom, koja će nakon njegove pogibije postati 41. slavna brigada Armije RBiH.

Posthumno mu je dodijeljen čin brigadnog generala. Odlikovan je ratnim priznanjem Zlatni ljiljan 1992, a Ordenom heroja oslobodilačkog rata 1994. godine.

Sa suprugom Ramizom imao je tri kćerke: Elvinu, Editu i Enitu.

FOTO: Anadolija

Polaganjem cvijeća, učenjem Fatihe ili minutom šutnje, brojne delegacije, bivši pripadnici Armije RBiH i patriote iz Mostara, obilježili su 27. godišnjicu deblokade ovog grada. Prisjećajući se 30. junskog dana 1993, ratni komandant i dobitnik najvišeg priznanja Armije BiH "Zlatni ljiljan" Suad Muharemović rekao je da su osjećanja na ovaj dan uvijek pomiješana, da je radostan zbog uspješne operacije, koja je značila spas za hiljade građana, ali istovremeno i tužan zbog pogibije saboraca.

- Izgubili smo nažalost tog dana i našeg Hujku - slavnog komandanta koji je bio na čelu Prve mostarske brigade. Podsjetit ću da je Mostar od 9. maja 1993. bio u potpunoj blokadi, odvojen od ostatka slobodne teritorije, tako da smo bili primorani probiti se, iako na izmaku snaga. Velikom hrabrošću, vojnom operacijom koja se teško izvodi, napravili smo proboj sa malo materijalno-tehničkih sredstava, te uspjeli osloboditi Bijelo Polje i spojiti se sa ostatkom slobodne teritorije Republike Bosne i Hercegovine - rekao je Muharemović.

Današnji program nastavljen je posjetom mezarju Šehitluci, a bit će okončan maršom preko brda Kandiljan do Sutine, te svečanim otvaranjem novog igrališta u naselju Vrapčići.