Izvještaj Komisije

Genocid u Srebrenici: U policijskim strukturama radi 400 osoba, 15 godina Tužilaštvo BiH šuti

Objavljeno: 01.09.2019. u 22:27 Autor: E. Latif

Samo mjesec dana nakon što je spisak sa imenima 22.000 osobe došao u ruke njemačkog državnog odvjetništva, Narodna skupština Republike Srpske odbacila je kompletan izvještaj Komisije za Srebrenicu iz 2004. godine

Majke Srebrenice, svakog 11. u mjesecu održavaju mirne proteste u Tuzli, na kojima ukazuju na potrebu da se svi ratni zločinci procesuiraju, da se ubrzaju ekshumacije i identifikacije kako bi žrtve genocida mogle biti dostojno ukopane.

Žrtve na pravdu čekaju više od 20 godina. Razočarane su postupanjem s uhapšenim optuženim za ratni zločin, jer sudovi nerijetko udovoljavaju njihovim zahtjevima, a na štetu preživjelih žrtava.  

Na jednom od protesta Hajra Ćatić, iz Udruženja Žene Srebrenice je upozorila kako stalno sreće u Podrinju, ne samo zločince koji su odslužili kazne, već i mnoge za koje se sumnja da su počinili ratne zločine, i slobodno se kreću.  

- Imamo na spisku 810 osoba koje su učestvovale u genocidu. Ja ne znam da je neko od njih procesuiran – kazala je Ćatić.

I veliki broj nevladinih organizacija u BiH, godinama upozorava kako u državnim policijskim strukturama i OSBiH, trenutno radi više od 400 osoba, iako se njihova imena nalaze na spisku osumnjičenih ili povezanih sa ratnim zločinima počinjenim tokom genocida u Srebrenici 1995. godine. Ostalih 410 uposlenici su u državnim, entitetskim i općinskim organima i institucijama.  

Ovaj spisak sačinila je mješovita Komisija Vlade RS, Vlade Federacije BiH i međunarodne zajednice još 2004. godine.

Iz entiteta Republika Srpska, tvrdili su i tada, a tvrde i sada da se radi o podmetanjima, jer su navodno na spisak stavljene sve osobe koje su se u julu 1995. godine nalazile u jedinicama Vojske RS i MUP-a RS, na potezu od Višegrada do Zvornika.

Predstavnici institucija i udruženja u RS osudili su svojevremeno zloupotrebu spiska i iznošenje ličnih podataka ljudi koji su bez dokaza nazvani ratnim zločincima.

Podsjećanja radi, objavljivanje spiska prvi put srebrenička udruženja su zatražila u julu 2006. godine, a posebnu podršku pružio im je tada predsjedavajući Predsjedništva BiH Sulejman Tihić. Državno tužilaštvo, međutim, odbacilo je zahtjeve Srebreničana, uz obrazloženje da bi objavljivanje spiska moglo ugroziti istrage koje se vode protiv osoba osumnjičenih za učešće u genocidu. 

Nakon toga, Tihić je zajedno sa Pokretom majki enklava Srebrenica i Žepa zatražio spisak od OHR-a, koji, kao osnivač Komisije za Srebrenicu, posjeduje spisak učesnika u događajima iz jula 1995. godine. I OHR je, naravno, odbio pozive za objavljivanje spiska, uz obrazloženje da je tim osobama garantirana zaštita identiteta.

Bitno je, međutim, napomenuti da je objavljivanje spiska 11. jula 2006. zatražila i glavna haška tužiteljica Carla del Ponte, koja je izrazila čuđenje zbog skrivanja identiteta napadača na Srebrenicu. 

Del Ponte je tada obećala da će se lično potruditi da spisak ugleda svjetlo dana.No, ni do danas ni jedna nadležna instituacija koja posjeduje spisak nije ga objavila. Mnogo širi spisak, na kojem se nalaze imena čak 22.000 osoba, a koji je sačinila mješovita komisija čije je formiranje naložio nekadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown, predsjednica Udruženja Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa Munira Subašić predala je početkom jula 2018. godine njemačkom državnom odvjetništvu, što je dobrano uzburkalo duhove u RS.

Tadašnji predsjednik RS Milorad Dodika, koji je 2008. godine podsjećanja radi javno priznao da je u Srebrenici bio genocid, rekao je da oni ne priznaju taj popis, kao ni izvještaj mješovite komisije. Iako ga je nazvao  neutemeljenim, nepotrebnim i ništavnim, Dodik je ipak pozvao tadašnje pripadnike Vojske RS koji se trenutno nalaze u Njemačkoj da se vrate u domovinu.

-Ti ljudi bi se trebali što prije vratiti kućama zbog hajke koja bi mogla biti usmjerena protiv njih. Pravosuđe Njemačke ovdje ništa neće moći učiniti po tom pitanju. Izvještaj Komisije bio je neistinit, napravljen je pod pritiskom i nametnula ga je međunarodna zajednica- poručio je tada Dodik.

A da se nije radilo o „neistinitom“ izvještaju, kakvim ga je Dodik okarakterisao, te da je riječ o itekako važnom dokumentu kojim se dokazuje počinjeni genocid, te navode imena osoba koje su u julu 1995. godine bile kao pripadnici Vojske RS i MUP-a RS u i okolini Srebrenice, a danas se mnogi od njih nalaze u državnim policijskim strukturama, njih oko 400, dokaz je što se Dodik potrudio da Narodna skupština RS odbaci ovaj izvještaj.

Zašto je čekao 14 godina? Odgovor je jednostavan. Samo mjesec dana, nakon što je spisak sa imenima 22.000 osobe došao u ruke njemačkog državnog odvjetništva, Narodna skupština Republike Srpske odbacila je kompletan izvještaj Komisije za Srebrenicu iz 2004. godine te zatražila od Vlade RS da ga povuče i stavi van snage.

Strah od eventualnog procesuiranja velikog broja osoba, kao i strah da bi se njemačko državno odvjetništvo ili Tužilaštvo BiH moglo napokon pozabaviti sa imenima 400 osoba koje „su infiltrirane“ u policijske i obavještajne strukture države, ključni je razlog odbacivanja ovog izvještaja, ali i nastojanje da se istina o genocidu dokazana u Hagu i pred domaćim pravosuđen, poništi osnivanjem fantomskih međunarodnih komisija koje bi se bavile zločinima nad Srbima u Srebrenici i u Sarajevu.

Spisak sa imenima 810 osoba, od kojih najmanje 400 danas radi u državnim institucijama, a većina ih je u državnim policijskim i obavještajnim strukturama, Tužilaštvo BiH dobilo je još 2006. godine, u vrijeme kada je glavni tužilac bio Milorad Barašin. Međutim, svih ovih godina ni Barašin, niti njegovi nasljednici, nisu uradili ništa po tom pitanju.  

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije