open-navfaktor-logo
search
Vrijedna postavka
Gazi Husrev - begov Hanikah: Izložba "Građanska kultura Sarajeva" - o kontinuitetu življenja od 19. do 21. stoljeća
U Gazi Husrev - begovog Hanikahu u Sarajevu otvorena je kulturnoantropološka izložba "Građanska kultura Sarajeva" autorice Indire Kučuk Sorguč.  
25.07.2022. u 18:14
get url
text

"Građanska kultura Sarajeva" je kulturnoantropološki projekat nastao na ideji da se kulturno naslijeđe građana i građanki Sarajeva i njihovih porodica kao neumitno svjedočanstvo dugog povijesnog trajanja, muzeoloških obradi i prezentira na tri načina: kataloški, izložbeno i u VR formatu. 

"Građanska kultura Sarajeva" - kulturnoantropološka studija s prezentacijom umjetničkog naslijeđa građanstva BiH je multimedijalan znanstveno-istraživački projekat iz kulturne antropologije, demografije, historije Sarajeva, kao i kompjuterske grafike i digitalizacije. Projiciran je na način da građani glavnog grada BiH učestvuju u predstavljanju vlastite kulture kroz artefakte (dokumenta, fotografije, unikatne predmeti stambene kulture, odjevne predmete, umjetničke portrete, pisma, knjige i dr.) svojih predaka.

- Njihov udio u kompletiranju dokaza o kulturološkim promjenama bio je nemjerljiv jer su svojim osobnim uključivanjem u rad na ovom projektu pokazali spremnost da konstruktivno popunjavamo praznine u našem historijskom pamćenju i da pokažemo dosage građanske kulture Sarajeva. Ovaj je projekat za cilj imao da afirmira građansku kulturu kao kapitalni stub kulture uopće, želeći ispitati da li su Sarajlije spremne da, u vremenu dekultivizacije, demonstriraju svjesnost o svojoj tradiciji, kulturnom i duhovnom naslijeđu, dajući nam uvid u osobne porodične priče, dugo čuvanu ostavštinu i kontinuitet življenja u gradu učestvujući u njegovim metamorfozama i socijalnim promjenama - istakla je Kučuk Sorguč. 

Izložba je to o sarajevskim gradskim porodicama, njihovim predstavnicima, znamenitim ličnostima, ali i onim "običnim" koji su svojom specifičnom pričom otvorili prostor urbanoj legendarnosti, kroz objektiv njih samih i kroz predmete koje su ustupili na istraživačku obradu Muzeju Sarajeva. To je izložba koja pronosi duh Sarajeva, njegove magičnosti i razumjevanja među ljudima različitih svjetonazora i pripadnosti, i koja pokazuje kako se živjelo u Sarajevu od kraja 19. do početka 21. stoljeća.

U prezentaciji tog i dalje živućeg lebdećeg duha Sarajeva dale su porodice: Džemidžić, Fočo, Glanz, Perković, Gladanac-Petrović, Ferhatović, Hadžibajrić, Kavazović, Mušović, Filipović, Ademović, Berbić, Tanović, Česović, Đipa, Klino, Kalamujić, Karabdić, Đerković, Lučarević, Poczak - Tanasković, Teletović, Rizvić, Halačević, Omanović, Mešanović, Gavrankapetanović...

- Muzej je živi organizam, a ne ustajala konzervacija koja samo deponira predmete i čuva ih kao svete relikvije. Muzej novog doba komunicira sa publikom, istražuje moderne fenomene i iščitava njihove vrijednosti. Nadasve, kao što je slučaj s projektom "Građanska kultura Sarajeva", iz života građana Sarajeva, na osnovu ličnih predmeta i priča njihovih potomaka, kustos antropolog proučava i reprezentira njihovu duhovnu ostavštinu, kulturnu posebnost i (ne)materijalnu baštinu - riječi su autorice Kučuk Sorguč.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.