Ekipa Faktora zabilježila je prazne hodnike ovog nacionalnog spomenika naše zemlje kroz koje je u skoro 500 godina postojanja prošao cijeli svijet.

- Zimski period ovdje je nikakav. Malo bude oko Nove godine, a onda zatišje. Osmi mart više nije kao što je bio, ni bajrami nisu kao što su nekada bili. Nešto malo dijaspore, ali kupovna moć nije kao prije. Radiš maltene za marku-dvije, nema tu neke zarade kao što je bilo – kaže za Faktor Mediha Ohranović Ćosić koja u Bezistanu radi 24. godine.

Kaže da je ostala u Bezistanu iz navike, a i pred penziju je.

- Plaćam doprinos da bih mogla neku penziju da ostvarim – govori Ohranović Ćosić.

Ističe da su prvi put, otkako radi u Bezistanu, ove zime dobili grijanje.

- Nismo imali ni grijanja, ovo je prva zima sa grijanjem, a do tada je bilo prehladno. Ne živim od našeg naroda, živim od stranaca, od regiona – Hrvata, Srba, Slovenaca. Slovence ne volim vidjeti u svojoj radnji, Hrvati su najbolji kupci. Nekako su pitomi. Kada kupuju, znaju cijeniti to što kupe – pojašnjava Ohranović Ćosić.

Loša kupovna moć prodavače iz Bezistana načinila je ljutim rivalima...

{$galerijaFotografija}

- Velika je konkurencija, ako ti držiš neku cijenu i to minimalnu, odu kod komšije i kupe. Sami sebe ukopavamo, nije to esnaf kao što je nekada bio. Ja sam po zanimanju zlatar i znam šta je esnaf. Čaršija me odgojila, čaršijsko sam dijete, čitav rat sam bila ovdje. Sad prodaje i ko treba i ko ne treba i nema tog kodeksa. Da može, prvi bi ti komšija oči iskopao. Nema kupaca. Borba je. U neimaštini i bolesti se najbolje karakter vidi – zaključuje Ohranović Ćosić.

Jasna Brkanić u Bezistanu radi 20 godina. Kaže da uglavnom žive od dijaspore – u ljetnom periodu.

- Sada je katastrofa. Bilo je za novu godinu puno svijeta. Svake godine očekujemo promjenu na bolje, ali tek kada dijaspora dođe, onda to bude to. Stranci više šetaju, nekada mi dođe da im ja marku udijelim da odu kafu popiti. Ne možeš vjerovati da je to tako. Loša je prodaja, stvarno je loša. Cjenkaju se, traže u pola cijene. Ali, eto, bitno je da se družimo. Mi smo takav narod. Ljudi iz regije vole Sarajevo, to što se okolo politizira je jedno, ali ljudi koji dođu, dođu s ljubavlju ovdje – tvrdi Brkanić.

Gazi Husrev-begov bezistan građen je u etapama između 1537. i 1555. godine kao dio zadužbine Gazi Husrev-bega. Jedan je od očuvanih bezistana u Sarajevu i nalazi se u neposrednoj blizini Kuršumli medrese, Begove džamije i Sahat-kule, s kojima je povezan istočnim ulazom. Pravougaonog je oblika, dug 109 metara, sa zasvođenom unutrašnjom ulicom, prvobitno pokriven olovom. Bezistan ima četiri ulaza, dva iz Gazi Husrev-begove ulice i po jedan iz ulica Ferhadija i Zelenih beretki. Gazi-husrev begov bezistan je poznat i kao "Dugi bezistan" i služi kao trgovački prostor.