Na izložbi je ove godine izloženo ukupno 25 umjetničkih djela raznih tehnika, poput video rada, kaligrafije, skulpture, akvarela, ulja i akrila na platnu, koje je pripremilo 17 umjetnika.

Nakon svečanog otvorenja izložbe u galeriji je izveden derviški ples, poznat i kao "nebeski ples".

Voditeljica Galerije Mirsada Baljić istakla je da je tokom prethodnih godina na izložbama sa svojim radovima učestvovalo oko stotinu umjetnika.

- Umjetnici na ovaj način tu svoju pozitivnu energiju i nešto što hoće da pokažu upravo prenesu svojim djelima. Ja mogu kazati da su moja djela nekako raspjevana. Uvijek kažem da moje pjesme pjevaju. Kada vidim ovaj jedan ples cvjetova, znam da su to snoviđenja koja sam u tom momentu vidjela - kazala je Baljić.

Autor cijelog projekta dr. Ćazim Hadžimejlić naglasio je da projekat ima poseban značaj jer na neki način izložba daje doprinos i kulturnoj baštini Bosne i Hercegovine.

- Mevlana je svojim djelima svakako inspirisao umjetnike i u BiH da se svake godine na ovaj načine izraze i mogu reći da je ovo dosad jedna od najboljih izložbi - rekao je Hadžimejlić.

Adis Lukač, jedan od umjetnika čija djela su se našla na izložbi, izjavio je da umjetnici u svojim djelima stalno tragaju za smislom i suštinom.

- Umjetnici konstantno preispituju sami sebe i svijet u potrazi za suštinom. Neminovno je da će u kojem god pravcu da se okrenemo ta potraga nas dovesti do jednog jedinog izvora svjetla, a to je izvor čiste ljubavi i dobrote, na šta je upućivao i sam Rumi - rekao je Lukač.

Napomenuo je kako je ova izložba na neki način i poruka da je Bog ljude stvorio različitima i da su upravo različitosti bogatstvo, o čemu u svojim djelima govori i Rumi.

Izložba u galeriji "Preporod" ove godine će biti otvorena sve do 30. decembra.

Poznati sufijski mistik, pjesnik i teolog Mevlana Dželaludin Rumi umro je 17. decembra 1273. godine, a njegova smrt se tradicionalno obilježava u Konyi, svečanom manifestacijom Šeb-i Arus. Smrt Rumija se na turskom jeziku naziva i "Vuslat", što bi u slobodnom prijevodu značilo njegov "povratak Gospodaru".

Zbog svojih dijela koja su bila nadahnuće čitavom čovječanstvu bio je voljen i poštovan od strane pripadnika svih religija. Rumi je bio islamski pjesnik, filozof, pravnik, učitelj, teolog i sufijski mistik, ali je bio i mnogo više od toga. Svojim primjerom je predstavljao životni poredak i vjerovao je u “istinsku suštinu“. Rekao je da je sve ostalo samo slika. Rumi, čija su vrata bila otvorena za svakoga, nevezano za religijsku pripadnost, postao je simbol jednakosti u svijetu u svakom smislu.