U julu 1995. godine, u periodu od samo nekoliko dana, ubijeno je više od 8.000 osoba samo zbog drugačijeg imena, religije, etničke pripadnosti. Nalogodavci i izvršitelji zločina su poznati. Prije samo nekoliko sedmica Ratko Mladić, glavni general Vojske Republike Srpske, osuđen je na doživotni zatvor. Jedna od tačaka po kojoj je osuđen je i genocid u Srebrenici. Porodice žrtava genocida još traže ostatke najmilijih, a genocid i trauma genocida ostaju kao trajni zapis naraštaja koji su došli nakon genocida i onih koji će tek doći.

Međutim, osim pozicijom žrtava i počinioca, priča o genocidu u Srebrenici, njena historijska konstrukcija, sjećanje i pamćenje genocida definisani su i trećom pozicijom. Radi se o poziciji posmatrača, onog direktnog pred čijim su se očima dešavali zločini, ali i onog indirektnog. koji je skretanjem pogleda, ravnodušnošću, predrasudama, isključivanjem i manjkom empatije omogućio genocid.

Na 26. godišnjicu genocida, Galerija 11/07/95 tematizira poziciju posmatrača, njegovu lažnu neutralnost, odgovornost i saučešništvo.

Dio stalne postavke Galerije 11/07/95 čine fotografije grafita koje su pisali UN vojnici, za vrijeme njihovog mandata u Srebrenici. Trupe Kraljevske nizozemske vojske  su u okviru svog djelovanja u sastavu UNPROFOR-a (mirovnih snaga Ujedinjenih Nacija), od 1993. do 1995. godine bile odgovorne za sigurnost zaštićene zone Srebrenica. Fotografije grafita je zabilježio, nedugo nakon rata, Tarik Samarah. One čine integralni dio njegove umjetničke priče o Srebrenici, koja je osnova stalne postavke Galerije 11/07/95. 

Grafiti koje su pisali UN vojnici na zidovima prostorija u kojima su bili smješteni, otkrivaju predrasude, miskoncepcije i dehumanizaciju lokalnog stanovništva. Skretanje pogleda, nemogućnost empatije i nerazumijevanje pozicije žrtve, dio su narativa koje je odredio sudbinu žrtava iz Srebrenice.

Tarik Samarah, fotograf i direktor Galerije 11/07/95 o značaju grafita rekao je da su grafiti koje su pisali UN vojnici na zidovima bivše fabrike akumulatora u Potočarima ilustrativna metafora indiferentnog odnosa međunarodne zajednice prema bosanskim muslimanima tokom devedesetih godina.

- Grafiti predstavljaju dokument i njihov vlastiti iskaz o predrasudama, ravnodušnosti i manjku empatije. Fotografije grafita su sastavni dio moje fotografske priče o Srebrenici, jer osim onih koji su počinili zločine u Srebrenici, postojali su i oni koji su mogli spriječiti genocid, a nisu. Oklijevanje međunarodne zajednice da spriječi genocid u Srebrenici, ali i rat u Bosni i Hercegovini, ukorijenjeno je, između ostalog, u predrasudama koje su zabilježene na ovim grafitima.  Stavljajući u fokus grafite holandskih vojnika, ove godine želimo da postavimo pitanje da li bi sudbina Srebrenice bila dugačija da predrasude nisu bile toliko snažne, ali i da pozovemo na razumijevanje i empatiju kao jedini put sprječavanja nekih novih zločina - rekao je on.

U sklopu ovogodišnje teme obilježavanja 26. godišnjice genocida u Srebrenici, Galerija 11/07/95 izlaže rad "Bosanska djevojka" bosanskohercegovačke umjetnice Šejle Kamerić. Rad je nastao 2003. godine i radi se o autoportretu umjetnice preko kojeg su ispisane uvredljive poruke jednog od grafita UN vojnika. Rad je izložen na fasadi zgrade u kojoj je smještena Galerija 11/07/95, a cilj izlaganja rada je tematiziranje predrasuda kao diskriminirajuće prakse koja vodi do zločina.

Šejla Kamerić, autorica konceptualnog rada "Bosanska djevojka", u vezi s tim radom izjavila je da živimo u stalnom ratu u kojem se ženska tijela posmatraju kao teritorija.

- Bosanska djevojka nisam ja, nego bilo koja djevojka ili žena..., bilo ko čija su prava uskraćena. Ovaj rad dolazi iz Bosne i Hercegovine, ali govori univerzalnu priču o mržnji i predrasudama - kazala je.

Uz izlaganje rada "Bosanska djevojka", zatim uz svoju stalnu izložbu koja je jednim dijelom posvećena ulozi međunarodne zajednice i međunarodne javnosti u genocidu u Srebrenici, Galerija 11/07/95 kreirala je i kampanju na društvenim mrežama preko koje, koristeći fotografije grafita i popratnog teksta, iz nove perspektive osvjetljava ulogu "neutralnog" posmatrača.

Danas, 12. jula, Galerija 11/07/95 obilježava i devetu godišnjicu svog rada, a ovaj datum je simbolično izabran kao dan kada počinje sjećanje na stradale Srebreničane. Izlaganjem rada "Bosanska djevojka" Galerija 11/07/95 nastavlja svoje aktivnosti na izgradnji kontinuirane kulture sjećanja, vjerujući u  kulturu i umjetnost kao prakse koje mogu imati transformativnu i iscjeliteljsku moć za društvo i zajednicu, saopćila je Galerija.