"Klasična opstrukcija", koja je duboko potresla ministra Košarca, je odluka ministrice vanjskih poslova Bisere Turković (SDA) da sa dnevnog reda posljednje sjednice Vijeća ministara BiH povuče tačku koja se odnosi na formiranje ekspertne grupe za problem Trgovske gore, gdje susjedna Hrvatska namjerava graditi odlagalište nuklearnog otpada.

Zbog odluke ministrice Turković se jako uznemirio i šef SNSD-a Milorad Dodik, koji je tu odluku ocijenio kao "neprihvatljivu i nerazumnu", a postupak ministrice vanjskih poslova je intepretiran kao omogućavanje Hrvatskoj da nastavi sa gradnjom odlagališta i ugrožavanjem BiH.

Da bi slika bila jasnija, te da bi se adekvatno razumjeli motivi zbog kojih je onemogućeno formiranje ekspertne grupe koja bi bila zadužena za problem Trgovske gore, potrebno je vratiti se u oktobar 2015. godine, kada su oba doma Parlamentarne skupštine BiH usvojila zaključak kojim je naloženo formiranje radne grupe za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa izgradnjom nuklearnog otpada na lokaciji Trgovska gora. Tu radnu grupu su činili predstavnici Parlamentarne skupštine BiH, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstva vanjskih poslova BiH, Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH, te predstavnici nadležnih entitetskih ministarstva i lokalnih zajednica.

Oba doma Parlamentarne skupštine BiH su zatim izabrala svoje predstavnike u toj radnoj grupi, a isto su uradile i ostale nadležne institucije utvrđene zaključkom državne zakonodavne vlasti.

Međutim, ministar Košarac je u aprilu ove godine odlučio sebi dodijeliti ovlasti da, suprotno odluci Parlamentarne skupštine BiH, a uz konsultacije sa entitetskim ministricama Srebrenkom Golić i Editom Đapo, uputi prijedlog da se okonča rad radne grupe, te da se formira koordinaciono tijelo BiH za problematiku odlaganja radioaktivnog otpada.

Na taj način je Košarac "dodijelio ovlasti" entitetima da poništavaju odluke višeg nivoa vlasti, odnosno Parlamentarne skupštine BiH, a taj je prijedlog Vijeće ministara BiH prihvatilo, iako zaključak Parlamentarne skupštine BiH nikada nije stavljen van snage.

Nakon što je ustanovljena neusklađenost prijedloga ministra Košarca sa važećim zaključkom Parlamentarne skupštine BiH, odluka o formiranju ekspertskog tima kao tijela kojem bi Košarac i entitetski ministri davali zaduženja je odbačena. Pored Koordinacionog tijela i ekspertskog tima, planirana je i uspostava pravnog tima.

Za razliku od radne grupe, koju su činili predstavnici nadležnih institucija u čijem je opisu radnog mjesta angažman na sličnim pitanjima i koji su kao takvi po službenoj dužnosti angažirani, Košarčev ekspertski tim bi činile čak 22 osobe, od kojih mnoge nisu državni službenici i koje bi za svoj angažman trebale primati naknadu.

- Sredstva za naknadu za rad ekspertskog tima utvrđuju se posebnim aktom koji donosi Vijeće ministara BiH – navodi se u Prijedlogu odluke o imenovanju ekspertskog tima.

Za sve odluke Vijeća ministara BiH su potrebne saglasnosti nadležnih ministarstava. S obzirom da je sam Košarac u Prijedlogu odluke konstatirao da će za rad ovog ekspertskog tima biti potrebna dodatna finansijska sredstva, Poslovnik o radu Vijeća ministara BiH nalaže obavezu pribavljanja mišljenja Ministarstva finansija i trezora BiH.

Košarac ne da nije dobio pozitivno mišljenje Ministarstva finansija i trezora BiH, već ga nije ni zatražio, što je obaveza definirana članom 31. Poslovnika o radu Vijeća ministara BiH, te takva odluka, čak i da je uvrštena na dnevni red i usvojena, ne bi bila valjana. Jako je teško prihvatiti kao realnu mogućnost da se radilo o običnom previdu SNSD-ovog ministra, s obzirom da je, uzimajući u obzir tekovine SNSD-a i personalnu politiku ministra Košarca, mnogo izvjesnija mogućnost da se radilo o još jednom pokušaju derogiranja državnih institucija.

Situacija u kojoj se Parlamentarna skupština BiH kao najviše zakonodavno tijelo u državi BiH "množi sa nulom" na način da se njene odluke poništavaju na prijedlog entitetskih zvaničnika je, sudeći prema reakcijama, prihvatljiva i za pojedine zvaničnike stranaka koje se deklariraju kao probosanske.

Motivi kritičkog odnosa prema odbijanju formiranja ekspertskog tima se, prema informacijama Faktora, kriju i u ranije obećanim plaćenim angažmanima pojedinim nesuđenim članovima tog tima, koji bi dobijali naknadu za učešće u njegovom radu.

Čak i ukoliko se zanemari suprotnost ovog postupka sa Ustavom, zakonima i Poslovnikom o radu Vijeća ministara BiH, nameće se pitanje postojanja razlike između radne grupe koja je formirana na osnovu zaključka Parlamentarne skupštine BiH i predloženog ekspertskog tima. Osim razlike u nazivu i činjenici da ova druga iziskuje značajna finansijska sredstva u odnosu na prvu, postojanje efikasnosti u radu je vrlo upitno. O motivima koji su "inspirisali" Košarca da pokuša preusmjeriti tok aktivnosti vezanih za Trgovsku goru, kao i dosadašnje aktivnosti koje je ministar poduzeo ili nije poduzeo po tom pitanju, ćemo detaljnije pisati u nekom od narednih tekstova.