- Srdačno pozdravljam zahtjeve Finske i Švedske za ulazak u NATO. Vi ste naši najbliži partneri - rekao je Stoltenberg nakon što je primio zahtjeve od ambasadora dvije nordijske zemlje.

Dodao je da je današnja predaja zahtjeva historijski korak.

- Sigurnosni problemi svih saveznika moraju se uzeti u obzir. Odlučni smo da detaljno razmotrimo sva pitanja i postignemo brzo rješenje - istakao je Stoltenberg.

Zahtjev za članstvo sada mora razmatrati 30 država članica NATO-a. Očekuje se da će taj proces trajati oko dvije sedmice, iako je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izrazio rezerve u pogledu pridruživanja Finske i Švedske.

Turska je kao dugogodišnja članica NATO-a izrazila svoje prigovore na kandidature Finske i Švedske za članstvo, kritizirajući te dvije nordijske zemlje zbog tolerisanja, pa čak i podrške terorističkim grupama kao što su YPG/PKK i FETO.

PKK je separatistička organizacija koja se nalazi na listi terorističkih grupa u Turskoj, Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Tokom višedecenijske terorističke kampanje protiv Turske, teroristi PKK-a ubili su najmanje 40.000 ljudi. Ta teroristička organizacija djeluje i na sjeveru Iraka i Sirije. YPG je sirijski ogranak PKK.

Ukoliko prepreke budu prevaziđene, a razgovori o pristupanju prođu kako se očekuje, Švedska i Finska mogle bi postati članicama u roku od nekoliko mjeseci. Proces obično traje od osam do 12 mjeseci, ali NATO želi da se brzo pokrene s obzirom na prijetnju od Rusije.

Decenijama je Finska, zajedno sa Švedskom, zauzimala neutralan vanjskopolitički stav u regionu, ali rat Rusije i Ukrajine izazvao je promjenu u njihovom pristupu, pri čemu su i javnost i većina političara bili za ulazak u NATO.

Rusija je više puta upozoravala da bi taj potez imao destabilizirajuće posljedice po sigurnost u Evropi.