Umjesto u rasterećenje privrede ili infrastrukture projekte, iz budžeta FBiH će se u narednom periodu na godišnjem nivou izdvajati desetine miliona KM više državnim službenicima i namještenicima.

Posljedica je to odluke Ustavnog suda FBiH koja je donesena 25. septembra 2018. godina, a koja je u četvrtak uručena podnositelju apelacije, potpredsjedniku FBiH Milanu Dunoviću. Tom su odlukom, naime, neustavnim proglašene izmjene Zakona o visini stope zatezne kamate, kojima je sa 12 na 0,2 posto umanjena kamata na potraživanja državnih službenika i namještenika iz radno-pravnih sporova.

Državni službenici i namještenici su, podsjećanja radi, podizali tužbe zbog umanjenih toplih obroka, regresa, putnih troškova i sličnih naknada. Presude u tim predmetima su donesene na sudovima čiji su uposlenici podizali tužbe po istom osnovu, a FBiH i kantone su u postupcima zastupale službe čiji su uposlenici također tužili svoje poslodavce. Posljedica taga su hiljade presuda u korist državnih službenika i namještenika te nesnošljio opterećenje po budžete.

Milan Dunović

S obzirom da nisu postojala sredstva za isplatu nakon presuda, na taj su se iznos akumulirale kamate, čiji se iznos pokušao ograničiti Zakonom o visini stope zatezne kamate.

- Problem je što su dugovi iz godine u godinu rapidno rasli upravo zbog kamata. Usvojen je zakon kojim su izmijenjene kamate sa 12 na 0,2 posto upravo zbog toga da bi osigurali fiskalnu održivost FBiH, posebno u svjetlu svih tužbi koje su dostigle milijardu i po KM. U Vladi FBiH ima 80 miliona, a 40 miliona je samo kamate. Četrdeset miliona je, dakle, glavnica – pojasnio je u razgovoru za Faktor vanjski saradnik Vlade FBiH Zlatko Hurtić.

Odluka Ustavnog suda FBiH ga, kaže, ne čudi jer su upravo sudije prve tužile državu i imaju interes da kamate budu 12, a ne 0,2 posto.

- To će imati jako štetne posljedice. Već dva kantona, a to su USK i ZDK, nisu u stanju da isplaćuju ni dio glavnice, ni kamate. To će jednostavno podriti fiskalni sistem FBiH – tvrdi Hurtić.

Dunović je na konferenciji za medije u petak kazao da su "vladajuće strukture, smanjujući za 60 puta zatezne kamate na radnička potraživanja, pokušale uzeti novac od radnika iz državnog i privatnog sektora". Za razliku od Dunovića, Hurtić tvrdi da se ova apelacija i odluka Ustavnog suda FBiH odnosi isključivo na državne službenike i namještenike.

- Ovdje su Dunović i Ustavni sud FBiH zaštitili samo budžetske korisnike i one koji već imaju velika primanja. Radnici koji nisu na budžetu, uključujući i rudnike i Elektroprivredu, ne samo da su se odrekli kamata, nego su se odrekli i glavnica da bi sačuvali svoje firme i rudnike. Jedino se državni službenici i namještenici nisu odrekli i oni su sad oborili ovaj zakon. Dunović nije ništa postigao do toga da je osigurao velike privilegije državnim službenicima, a u privatnom sektoru niko nije ni tužio, tako da ih nije ni zaštitio – izjavio je Hurtić.

Vlada FBiH je na sjednici u četvrtak zadužila Ministarstvo finansija FBiH da pri planiranju budžeta za 2019. godinu planira ukupno 40 miliona KM za isplatu zaprimljenih presuda i rješenja o izvršenju. Taj će iznos, nakon ove odluke Ustavnog suda FBiH, biti mnogo viši.

- To će se posebno negativno odraziti na realni sektor i na radnike u realnom sektoru, kojima neće moći rasti plaće zato što se neće moći smanjiti doprinosi jer državna služba tužbama i kamatama izvlači previše sredstava iz privrede – zaključuje Hurtić.

Vrijedi podsjetiti da podnositelj apelacije istovremeno nerijetko optužuje "vladajuće strukture" za iznos koji se iz budžeta izdvaja državnim službenicima i namještenicama.