-Posljednjih nekoliko mjeseci nije održan niti jedan sastanak, nisu ponuđena rješenja za rješavanje krize i nema novih lokacija u BiH koje bi trebale rasteretiti boravak migranata u Bihaću - upozorio je danas gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić šeficu Odjela za vladavinu prava u Uredu specijalnog predstavnika EU-a u BiH Margriet Prins na sastanku posvećenom migrantskoj krizi.

Grad Bihać ne može nositi sam teret migrantske krize, bez konkretne i efikasne pomoći nadležnih državnih institucija i svih ostalih domaćih i međunarodnih organizacija koje se bave migracijama.

- Ova tišina i ignorisanje od strane nadležnih već smo doživjeli prošle jeseni i opet se ponavlja ista priča i očekujem da upravo predstavnici EU-a u našoj državi naprave što hitniji sastanak sa predstavnicima grada, kantona i ostalih institucija kako bi dobili odgovore hoće li se nadležni uključiti u rješavanje krize prije dolaska zimskih mjeseci i hladnoća – istakao je gradonačelnik Fazlić.

U razgovoru za Faktor, Fazlić kaže da su uvjeti u kampu Vučjak bolji nego što su bili na livadi ispred Bire, te da niko živ ne zna koliko migranata trenutno boravi u ovom kampu jer svakodnevno jedni odlaze, drugi dolaze.

Na upit, koliko je do sada Grad Bihać dobio novca kao pomoć za saniranje migrantske krize, od IOM-a ili Vlade Federacije BiH koja je za tu namjenu izdvojila četiri miliona KM, gradonačelnik odgovara:

-Grad Bihać ni marke do sada nije dobio ni od države, ni od Federacije BiH. Samo nam je Kanton (USK) pomogao oko Vučjaka. Mi svaki dan vozimo četiri cisterne vode, praznimo septičke jame, Crveni križ se brine za hranu. Do sada smo, mimo Crvenog križa, potrošili oko 100.000 KM iz gradskog budžeta.

Šta sada nakon što je odbijeno da se kamp Vučjak preseli u Medeno Polje, Fazlić vidno razočaran u to što je ovaj krajiški grad prepušten da se sam bori sa migrantskom krizom kaže:  

-Sam sebi sam više dosadio sa tom pričom. Ne želim više komentirati gdje će, šta će. Trenutno se ne zna ništa, nema nikakvih aktivnosti, ako ih ne bude možda sada u septembru.

Od početka godine u Bosnu i Hercegovinu je ušlo 12.752 migranta, a procjene nadležnih agencija su da se trenutno na prostoru Unsko-sanskog kantona nalazi oko 1.500 migranata.

Ovaj podatak iznesen je na sjednici Operativnog štaba za pitanja migracija u BiH održanoj krajem prošle sedmice. Razgovarano je o aktivnostima i mjerama za suzbijanje nelegalnih migracija te zbrinjavanju migranata koji se nalaze na teritoriji BiH.

Narednih dana USK trebali bi posjetiti predstavnici Evropske komisije, kada bi se konačno mogla znati sudbina novog prihvatnog centra za smještaj migranata. Rok za određivanje nove lokacije za smještaj migranata, koji je odredila Evropska komisija je istekao, objavio je BHRT.

Istovremeno, ponuđenu lokaciju Medeno Polje Evropska komisija ne prihvata, uz obrazloženje da ne žele finansirati privatne, nego državne objekte.

Većinski vlasnik kompleksa bivše zemljoradničke zadruge u Medenom Polju je Halil Bajramović, vlasnik hotela Sedra. U tom objektu su smještene migrantske porodice sa ženama i djecom, a Bajramović uzima kiriju od 50.000 maraka mjesečno.

Prema izvještaju IOM-a, iznos odobrenih sredstava, koja su upotrijebljena u svrhu ublažavanja efekata migrantske krize u BiH, zaključno sa 29. martom 2019. godine iznosi 12 miliona 310.984 američkih dolara ili 21 milion 835.672 marke.  

Vlada Federacije BiH, na inicijativu federalnog zastupnika Hamdije Abdića Tigra, izdvojila je prije nekoliko mjeseci četiri miliona maraka koja su prebačena Vladi USK. Iako se radi o namjenskim sredstvima, ona do danas nisu usmjerena u krizna žarišta, a to su Bihać i Velika Kladuša, gdje se nalaze migrantski kampovi.  

Evropska komisija sredinom augusta usvojila je odluku o izdvajanju 10 miliona eura dodatnih sredstava za podršku Bosni i Hercegovini u rješavanju povećanog broja migranata i izbjeglica.

S ovim dodatnim izdvajanjem, ukupna sredstva Evropske unije za pitanje migranata u Bosni i Hercegovini od početka 2018. godine iznose 34 miliona eura.

Sredstva Evropske unije će najvećim dijelom biti korištena za uspostavljanje dodatnih privremenih prihvatnih centara i pružanje osnovnih usluga i zaštite, uključujući hranu i smještaj, te pristup sanitarnoj zaštiti i higijeni.