- Bili smo ljuti i veoma tužni naspram scena koje su rezultat izraelskog terora, ali, naravno, nismo pratili svezanih ruku. Pod vodstvom našeg predsjednika, Turska je godinama bila glavni branilac i zaštitnik pravedne borbe Palestine. Od prvog trenutka posljednjih napada pružili smo najoštrije reakcije. Ovaj stav odlučno nastavljamo na svim nivoima i kao država i kao nacija. Radimo na pokretanju podrške svih međunarodnih institucija, počevši od Ujedinjenih nacija i Organizacije islamske saradnje povodom podrške Palestini protiv napada Izraela. Naš je predsjednik održao intenzivne diplomatske kontakte za Palestinu razgovarajući s liderima 19 država od Palestine do Rusije, Katara do Pakistana, Kuvajta do Alžira. Pozvao je na prekid napada, kao i zajedničko djelovanje kako bi se Izraelu dala snažna lekcija i reakcija. Nastavit ćemo se boriti za Palestinu na svim međunarodnim platformama. Učinit ćemo sve što je potrebno da bi se okončao ovaj nezakoniti stav Izraela. Naša borba će se nastaviti sve dok Palestina ne bude potpuno slobodna. Vodeći se manifestom našeg predsjednika 'Svijet je veći od pet', nastavit ćemo u lice vikati istinu Izraelu kao najvećem akteru progona na svijetu i njegovim pristalicama - rekao je Altun u razgovoru za "Stav" koji potpisuje Amina Šećerović-Kašli.

Govoreći o izjavama američkog predsjednika Joea Bidena u vezi s događajima iz 1915. godine Altin je rekao kako se američki predsjednik u vezi s događajima iz 1915. godine koristio sneutemeljenim, neistinitim izjavama koje su daleko od historijskih činjenica.

- Pokušaji postizanja političkih bodova iskrivljavanjem historijskih događaja za nas nemaju nikakvu vrijednost. Dobro znamo da se Biden koristi izrazima koji narušavaju naše bilateralne odnose i ne priliče saveznicima, pod pritiskom lobija i zbog unutrašnjih političkih računa. Još jednom bih naglasio da su ove neosnovane kletve armenske dijaspore nezakonite, neutemeljene i bezobrazne. Ova nesretna izjava rastužila je i naše armenske građane koji žive u Turskoj. Tim povodom, patrijarh turskih Armenaca, poštovani Sahak Masalyan, i predsjednik Saveza armenskih fondacija, poštovani Bedros Sirinoglu izjavili su da su ove rasprave, koje su ABD, EU i pojedine druge države pokušale 'potpaliti', daleko od dobrih namjera, te da već stoljećima žive u miru u ovoj zemlji. Ne možete pronaći događaj u historiji turske nacije koja će joj pomračiti savjest i ukaljati obraz. Međutim, kada pogledate historijat upućenih optužbi, uvidjet ćete da se one spominju u ravni sa zločinima protiv čovječnosti. Turska i po ovom pitanju sebi vjeruje. Godinama glasno ističemo da možemo otvoriti naše arhive historičarima i istraživačima. Međutim, oni koji brane neutemeljene armenske tvrdnje nemaju hrabrosti da se odazovu ovom našem pozivu. Zapravo, Zapad, koji je ravnodušan prema ovom pozivu Turske, svojim stavom u vezi s armenskim pitanjem pokazuje svoje licemjerje i dvostruke standarde - rekao je Altun.

Događaji iz 1915. godine 

Altun je podsjetio da datum 24. april 1915. jeste dan kada su armenske organizacije, poput Tasnak, Hincaka i Ramgavara, koje su, dok je Osmansko Carstvo bilo u ratu, ujedinjene s neprijateljima, imale separatističke aktivnosti, zatvorene i kada je uhapšeno 235 njihovih čelnika. Na taj datum nije bilo zakona o preseljavanju niti je bilo smrtnih gubitaka. Zakon o preseljavanju donesen je 27. maja, a na snagu je stupio 1. juna. Poduzeta akcija jeste mjera za sprečavanje moguće pobune i masakra armenskih bandi nad muslimanskim narodom u Anadoliji, koji se nije mogao odbraniti. Do ovog datuma armenske bande su već izvršile masakr nad hiljadama muslimanskih Turaka i Kurda. Vršili su masakr nad nezaštićenim turskim i kurdskim civilima u Anadoliji, kao i nad Čerkezima Kavkaza. Postoje i mnogi dokumenti u arhivima gdje se armenske bande hvale masakrima koje su počinile.

- Dok Turska govori prema dokumentima i informacijama i naspram toga određujemo našu politiku, isto očekujemo i od vlasnika suprotnih tvrdnji. U našoj arhivi postoji preko milion dokumenata i informacija na ovu temu. Tokom procesa preseljena Armenaca, zbog uvjeta u tom periodu, pojavile su se epidemije i problemi s javnim redom. Pored ovih razloga, bilo je i ljudi koji su život izgubili boreći se sa sigurnosnim snagama. Nikada nije bilo 'genocida' kako se tvrdi. Anadolija je geografija u kojoj su ljudi različitog porijekla i vjere mirno živjeli kako u osmanskom periodu, tako i danas. Kao i svi narodi, i Armenci su na ovim područjima imali potpunu vjersku slobodu. U Osmanskoj Državi možemo nabrojati mnogo Armenaca u državnoj administraciji. Međutim, uprkos svim mogućnostima i položajima koje je pružala Osmanska Država, Armenci su, ohrabreni carskom Rusijom, tokom pobuna manjina koje su ohrabrene sa Zapada, formirali bande i upustili se u činjenje masakra nad muslimanskim stanovništvom na granicama Osmanske Države. Danas u mnogim dijelovima Anadolije nailazimo na masovne grobnice muslimanskih Turaka i Kurda koje su Armenci masakrirali, a s druge strane, u Anadoliji ne možete pronaći niti jednu armensku masovnu grobnicu. Armenci su tokom osmanskog perioda imali i možda najmirnije, ugodnije i prosperitetne dane u svojoj historiji. Kao osnovu za to, možemo ukazati i na Armence koji i danas žive u Turskoj. Niko od njih ne želi napustiti Tursku niti želi ići u Armeniju - rekao je Altun i dodao:

- Danas smo suočeni sa skupinama koje iz prošlosti turskih i armenskih naroda, koji su stoljećima mirno živjeli zajedno, lažima i iskrivljenim tvrdnjama pokušavaju stvoriti neprijateljstvo. Kao Turska, ponudili smo da otvorimo naše arhive radi otkrivanja istine i služenju ove istine dobroti, ljudskosti i miru. Još uvijek traje naš prijedlog da temu istraže neovisni historičari koji su daleko od politike, ideoloških osnova, samo u cilju služenja miru i ljudskosti. Kao što sam i ranije rekao, naša želja da se dođe do istine nije radi političke dobiti već zbog same istine. I naš predsjednik Recep Tayyip Erdoğan je toliko siguran u istinu i naše teze da je poduzeo iskrene korake kako bi se ovo pitanje istražilo. U svakoj prilici isticao je da su naše arhive otvorene za historičare i istraživače. S pouzdanjem koje dolazi od same istine, od 2005. godine do danas objavljuje poruku saučešća Armenima koji su izgubili živote. Koga uznemirava istraživanje ovih navoda koji nemaju veze s istinom i koji su konstruirani isključivo političkim računicama? Lobiji koji se hrane ovim navodima, imperijalističke sile kojima smeta miran život ljudi na regiji... Mi znamo i zašto nisu prihvatili istraživanje arhiva. Ali bez obzira na sve, nastavit ćemo raditi za istinu i pobijati armenske teze jednu po jednu. Uz međunarodne konferencije koje organiziramo, studije, naučnim istraživanjem događaja iz 1915, radit ćemo ka ispravnom razumijevanju historije. Arhivi Turske otvoreni su za sve koji žele doprinijeti miru i stabilnosti.

Govoreći o operacijama koje je turska nedavno pokrenula na sjeveru Iraka Altun je rekao da je "krajnji cilj svih operacija protiv terorističkih organizacija unutar i izvan granica Turske jeste sigurnost naše zemlje, mir građana i stabilnost naše regije. Turska je od 2015. godine ušla u novu fazu u borbi protiv terorizma i prijetnje počela uništavati u temelju. Shodno tome, pokrenute su operacije protiv terorističkih organizacija unutar i izvan naših granica kojima su zadati teški udarci. Naše posljednje operacije koje smo nazvali "Kandža-Grom" su također usmjerene na uklanjanje terorističkih prijetnji Turskoj. Turska nikada neće dopustiti uspostavljanje terorističke države, što se pokušava na njenim južnim granicama. Nikada nećemo dopustiti djelovanje terorističkih organizacija i terorizma u našoj regiji, koristeći svoja prava iz međunarodnog prava, nastavit ćemo borbu protiv ovih terorista čije su ruke krvave i onih koji drže njihove konce u svojim rukama. Korištenje domaćeg turskog oružja i municije u našim operacijama je također poseban izvor ponosa za nas.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, podjsetio je, Turska je zemlja koja prima najveći broj izbjeglica u svijetu, kao i prva u humanitarnoj pomoći naspram nacionalnog dohotka.

- Naša zemlja je trenutno prihvatila pet miliona izbjeglica, od čega su 3.7 miliona iz Sirije. Turska Republika mogućnosti koje pruža svojim građanima iste pruža i izbjeglicama. Zapadne zemlje koje imaju vrlo malo izbjeglica u poređenju s Turskom smjestile su ih u nezdrava, improvizirana skloništa. Pružili smo školske mogućnosti za 685 hiljada sirijske djece školskog uzrasta u Turskoj. Povećali smo stopu školovanja sirijske djece s 30 na 60 posto. Omogućili smo i da oko 35 hiljada Sirijaca stekne diplomsko i postdiplomsko obrazovanje. Osigurali smo da se sirijska i druga migrantska djeca školuju u istim odjeljenjima s našom djecom. Kako bismo olakšali pristup zdravstvenim uslugama, u mjestima gdje je veliki broj sirijskih izbjeglica izgradili smo migrantske zdravstvene centre. Naše integracijske aktivnosti za izbjeglice se nastavljaju na svim područjima. Posebno u mjestima gdje je veliki broj sirijskih izbjeglica organiziramo društvene i kulturne aktivnosti. Također, potičemo zapošljavanje Sirijaca na način da smanjujemo doprinose za radnu dozvolu poslodavcima koji se odluče na zapošljavanje. Otvorili smo jezičke i stručne kurseve za izbjeglice u svakoj pokrajini. Danas su mnogi Sirijci u našoj državi došli u mogućnost da sami stoje na nogama. Naše aktivnosti kroz humanitarne pomoći za Sirijce se nastavljaju bez prekida. Prema kriterijima Ujedinjenih nacija, turska potrošnja za izbjeglice premašila je do sada 40 milijardi dolara - pojasnio je Altun.

Govoreći o pomoći obećanoj od strane Evropske unije Altune je kazao da je Turska uvijek ostavljena sama kada su u pitanju sirijske izbjeglice. Turskoj, koja je potrošila više od 40 milijardi dolara, EU je obećala da će dati samo tri plus tri milijarde eura, ali ni to nije u potpunosti ispunjeno. Međunarodna zajednica ostavila je Tursku samu kada su u pitanju izbjeglice.

- Evropska unija i naši takozvani saveznici ne dijele političke i humanitarne odgovornosti prema izbjeglicama. Nismo dobili ni pozitivan odgovor na naš poziv da Sirijce iz naše zemlje smjestimo u sigurnu zonu na sjeveru Sirije, tako da je turska regiju učinila sigurnom zahvaljujući vojnim operacijama. Poslije su tu napravljene kuće i stvorena je mogućnost smještaja sirijskom narodu. Budući da smo navikli na kontradikcije zapadnih zemalja i dvostruke standarde prema Turskoj, više nas to ne iznenađuje. Kritiziranje Turske, koja je domaćin više od pet miliona izbjeglica, od strane zapadnih zemalja koje su prihvatile mali određeni broj i koje izbjeglice primaju prema njihovom obrazovanju i profesiji, može predstavljati samo sramotu - rekao je Altun.

Altun je govoreći o kritikama na račun njegove zemlje rekao da je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan "vodilja pravde i istine za cijeli svijet, kao i glas potlačenih i napuštenih. Oni koji žele da se nastavi nepravda i tiranija vide našeg predsjednika kao prijetnju po njih. Ovo je osnovni uzrok te nelagode. Iz tog razloga napadaju svim sredstvima. Bez obzira na to šta radili, mi nećemo odustati od svoga puta. Znamo koliko su vrijedne dove, nada i povjerenje potlačenih i ljudi zdravog razuma iz cijelog svijeta prema našoj zemlji i našem predsjedniku. S ovom odgovornošću, pod njegovim liderstvom, i dalje ćemo stajati uz sve potlačene, raditi na efikasnijem i pravednijem međunarodnom sistemu te biti glas istine".

U borbi protiv pandemije Covid-19, kako je rekao, cijeli svijet je prošao kroz važan test, a i dalje prolazi. U ovom periodu, dok su se zdravstveni sistemi čak i razvijenijih zemalja urušavali, "Turska uz liderstvo našeg predsjednika pravovremenim i efikasnim mjerama, kako u zdravstvenom, tako i u ekonomskom pogledu, uspješno vodi borbu. Donosioci odluka vodili su se na osnovu nauke i Naučnog odbora za virus korona, formiranog na samom početku pandemije. Od izbijanja pandemije u Turskoj provedene su sveobuhvatne studije na svim poljima. Nismo dozvolili da bilo ko od naših građana bude oštećen, a osim toga smo izveli najveću operaciju evakuacije u historiji Republike Turske kako bismo doveli naše građane iz cijelog svijeta koji su zatražili našu pomoć. U tom procesu osigurali smo povratak naših građana iz 142 različite zemlje u našu zemlju. Avionom hitne pomoći u Tursku smo doveli 368 pacijenata".

- U tom periodu, za kratko vrijeme od 45 dana, otvorili smo dvije epidemiološke bolnice s 1.008 kreveta, kao i 16 velikih gradskih bolnica. Započeli smo masovnu proizvodnju nacionalnih i domaćih respiratornih uređaja. Od ovih uređaja uspjeli smo izvesti četiri hiljade ventilatora u 20 zemalja. Ne samo našim građanima, također smo u skladu s različitim potrebama pružili pomoć ukupno 157 zemalja, od kojih je 44 u Africi, 43 u Evropi, 33 u Aziji, 22 u Americi i 15 u Okeaniji. Postali smo jedna od zemalja koja provodi najviše studija u vezi s vakcinama i naši radovi na proizvodnji domaće vakcine su pri kraju - rekao je Altun.

Odnosi Turske i BiH 

Fahrettin Altun je ponovio da je Turska uvijek pridavala značaj svojim odnosima s Bosnom i Hercegovinom i smatrala je BiH jednom od najposebnijih zemalja. Ovi odnosi postaju sve čvršći svakim danom uz međusobne posjete na visokom nivou.

- Nema sumnje da je ekonomska dimenzija važna u odnosima. Stupanjem na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini, obim bilateralne trgovine povećao se više od devet puta i dostigao 650 miliona dolara u 2020. godini. Nesumnjivo je da su potencijali dviju zemalja višestruko veći od ovog nivoa i zato je postavljen cilj da se za kratko vrijeme obim trgovine poveća na milijardu dolara. U cilju unapređenja ekonomske saradnje, tokom posjete članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Turskoj 16. marta 2021. godine, potpisan je niz sporazuma usmjerenih na ekonomsku i poslovnu saradnju. Turska pruža sve vrste podrške projektima za stabilnost i razvoj Bosne i Hercegovine. Turska ima odlučnu političku volju da razvija saradnju između dviju zemalja u oblastima od energetike, zdravstva, odbrambene industrije, turizma, poljoprivrede pa do stočarstva - rekao je Altun.

Istakao je da je cijela priča u vezi s "non-paperom" neprihvatljiva.

- Turska se zalaže za političko jedinstvo i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Pridajemo veliku važnost miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Kao što je više puta u različitim situacijama izrazio naš predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, Turska će podržati sve napore za mir, prosperitet i razvoj naroda Bosne i Hercegovine. Ovaj dokument, koji uključuje stavke poput pripajanja jednog od dvaju entiteta BiH Srbiji, te ujedinjenje Kosova s Albanijom, neprihvatljiv je. Očigledna je opasnost koju takve rasprave predstavljaju za regiju i Evropu. Takve inicijative koje neće doprinijeti ničemu osim stvaranju novih kriza treba obavezno izbjegavati. Regiji su potrebne inicijative koje će ojačati mir i stabilnosti, a ne nove krize - rekao je Altun i dodao:

- Tokom posjete našeg ministra vanjskih poslova Mevluta Cavusoglua Sloveniji, kada se govorilo o ovoj temi, slovenski zvaničnici su naglasili da ne prihvataju ovaj dokument. Očigledno je da ovaj dokument koji je pušten, a koji niko ne prihvata, ne služi miru i stabilnosti regije. Ali korisno je naglasiti da se Turska zalaže za teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, te mir i dobrobit njenih građana. Kao što se Turska ne miješa u unutrašnje stvari nijedne zemlje, isto tako ne dopušta ni miješanje u vlastite unutrašnje stvari. Turski odnosi i politika prema Bosni i Hercegovini nije nešto što može biti vođeno kritikom određenih masa. Pridajemo veliki značaj našim historijskim i kulturnim vezama s Bosnom i Hercegovinom. Svima je poznato posebno mjesto koje uživaju naša bosanska braća i sestre u srcima turske nacije. Sve narode ove geografije, Bošnjake, Albance, Srbe, Hrvate, doživljavamo kao svoje prijatelje s kojima stoljećima živimo zajedno i vidimo kao prijatelje s kojima ćemo i u budućnosti sarađivati na svim poljima - zaključio je Altun.

Jedan od čelnih ljudi koji predstavlja stav Republike Turske je i prof. dr. Fahrettin Altun, šef Direkcije za komunikacije Predsjedništva Turske. Inače, Altun je rođen 1976. godine u Njemačkoj, a, između ostalog, obnašao je funkcije šefa Odjela za komunikacije na Istanbulskom univerzitetu, kao i generalnog koordinatora SETA-e (Fondacija za politička, ekonomska i socijalna istraživanja) za Istanbul, te zamjenik generalnog koordinatora SETA-e. Pisao je kolumne za turske vodeće medije, radio kao urednik u izdavačkim kućama te pripremao emisije za državnu televiziju. Altun, koji je autor knjige Teorija modernizacije, ovog puta je govorio za "Stav" o posljednjim dešavanjima u Turskoj, kao i u regiji Gazi, događajima iz 1915. godine, Iraku i ostalim temama.