Četrnaest ključnih uvjeta koje je Evropska komisija postavila kao prepreku između BiH i kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji (EU) demaskiraju suštinski antievropsku politiku pojedinih političkih opcija u našoj zemlji, ali istovremeno potvrđuju i nekonzistentnu politiku EU-a prema BiH.

Godinama je pred BiH kao jedan od ključnih uvjeta za prihvatanje aplikacije za članstvo u EU postavljana obaveza usvajanja mehanizma koordinacije, sistema u kojem predstavnici različitih nivoa vlasti usaglašavaju jedinstven stav BiH o pitanjima u vezai s putem ka članstvu u EU.

U objavljenom Mišljenju Evropske komisije se BiH, kako bi dobila kandidatski status i započela pregovore, nameće obaveza "uklanjanja prava veta u procesu donošenja odluka". Drugim riječima, Evropska komisija poručuje da raniji zahtjev više nije relevantan pa nalaže utvrđivanje drugačijeg sistema u kojem bi, suprotno postojećem, bila isključena mogućnost korištenja veta.

Evropska komisija također konstatira da "ne postoji postupak koji omogućava državnom nivou da spriječi i ukloni povrede prava EU od strane drugih nivoa vlasti za koje bi cijela BiH bila odgovorna", a istovremeno konstatira da 14 rukovodilaca u BiH ima nadležnosti koje su povezane sa provedbom acquisa EU te da je, s tim u vezi, potrebno "ojačati kapacitete zemlje na svim nivoima ili objediniti resurse i kapacitete kako bi se BiH mogla nositi sa obavezama u pogledu članstva u EU".

Provedba presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetima "Sejdić-Finci", "Zornić", "Pilav" i "Šlaku" godinama je bila kamen spoticanja BiH na evropskom putu. Zatim je EU promijenio pristup, postavljajući socio-ekonomske reforme na vrh liste prioriteta, što je rezultiralo pomacima na tom putu, a komplicirani zahvati na Ustavu BiH, koji se podrazumijevaju u okviru provedbe navedenih presuda, ostavljeni su po strani do otvaranja pregovaračkih poglavlja.

Međutim, Evropska komisija je promijenila mišljenje te je pred BiH sada postavila uvjet da, ukoliko želi započeti pregovore sa EU-om, mora prethodno "postupiti prema presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić i Finci'".

Podsjetit ćemo da je za promjenu Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina u Parlamentarnoj skupštini BiH, a ta većina se pokušava pronaći još od 2006. godine, kada je neslavno okončan prvi ozbiljniji pokušaj provođenja ustavnih promjena u našoj zemlji. Ako želimo kandidatski status u ovoj godini ili narednoj, BiH će morati u nekoliko mjeseci riješiti pitanje koje nije uspjela riješiti za 13 godina, uz intezivno posredovanje SAD-a i EU-a.

Niz postavljenih uvjeta, koje BiH mora ispuniti samo kako bi počela pregovore sa EU-om, pokazuju da autori Mišljenja ili ne razumiju unutarnje odnose u BiH i njenu kompleksnu strukturu, u čijoj su izradi direktno učestvovali, ili sadržajem Mišljenja nastoje poslati suptilnu poruku da su vrata EU-a za BiH zatvorena. Provedba izbora u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, utvrđivanje mogućnosti prijenosa nadležnosti sa entiteta na državu, uspostavljanje pravosudnog tijela zaduženog za tumačenje prava u cijeloj BiH ili osiguravanje jednakosti svih građana uvjeti su koje BiH mora ispuniti prije započinjanja pregovora.

Iluzorno je očekivati i nadati se spremnosti domaćih političkih aktera da će se, samo u zamjenu za kandidatski status i započinjanje pregovora sa EU-om, odreći pristupa na kojem temelje svoje političko djelovanje. Zagovornici politika koje su oprečne zahtjevima Evropske komisije su ujedno, uprkos deklarativnoj podršci, najveći kočničari evropskog puta BiH i funkcioniranja zemlje po evropskim standardima, što potvrđuju i njihove prve reakcije na zahtjeve koji se odnose na prijenos nadležnosti sa entiteta na državu BiH ili provedbu izbora u skladu sa preporukama Venecijanske komisije i presudama Evropskog suda za ljudska prava.