Evropska komisija pokrenula je postupak protiv Slovenije jer je iz izbornog imenika izbrisala osobe smanjenih intelektualnih sposobnosti, one koje su napunile 18 godina starosti, ali im je zbog duševne bolesti ili zaostalosti oduzeta poslovna sposobnost, s ocjenom da oni ne mogu razumjeti što je cilj i svrha izbora, piše mariborski list "Večer".

S druge strane, kako se navodi u prilogu, takva je praksa u suprotnosti ne samo sa slovenskim ustavom, prema kojemu svaki državljanin koji ima 18 godina smije birati i biti izabran, ali i s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Osobe smanjenih intelektualnih sposobnosti iz izbornog procesa od država članica EU-a isključile su samo Slovenija i Mađarska, a Brisel je zbog toga protiv Slovenije započeo i postupak koji bi na kraju mogao rezultirati i davanjem prava na odštetu za osobe kojima je uskraćeno biračko pravo pa i pravo izbora na sadašnjim evropskim izborima, tvrdi list.

Prema praksi Evropskog suda za ljudska prava koji će možda morati odlučivati o tužbama uskraćenih za glasačko pravo ili njihovih zastupnika, oni bi u individualnim slučajevima mogli dobiti oko tri hiljade eura odštete ako se dokaže da su bili diskriminirani pred zakonom zbog nemogućnosti da biraju i budu birani.

Kako navodi mariborski list, u vezi s tom problematikom predviđen je i hitan sastanak predsjednika države Boruta Pahora s pravobraniteljicom za ljudska prava Vlastom Nusdorfer, ali nije vjerojatno da bi se eventualno ispravljanje postojeće prakse moglo dogoditi do nedjelje, kad oko 1,6 milijuna slovenskih birača ima pravo birati osam zastupnika iz Slovenije u Evropskom parlamentu.

Praksu izuzeća osoba s utvrđeno smanjenim intelektuanim sposobnostima iz izbornog procesa imalo je prije više evropskih država, ali su taj oblik diskriminacije u međuvremenu sve ukinule, osim Mađarske i Slovenije, dok je zadnja koja je ispravila tu praksu bila Njemačka, koja je biračko pravo za tu kategoriju ljudi uvela ove godine, prenosi Hina.