Mnoge zemlje Evrope ovog ljeta po drugi put je pogodio snažan toplotni val, a očekuje se da će u nekim zemljama biti zabilježene najviše temperature u historiji, javlja Anadolu Agency (AA).

Talas vrućine je došao s područja Sjeverne Afrike, a najviše je pogodio Njemačku, Belgiju, Francusku i Veliku Britaniju.

Prema najnovijim procjenama meteorologa, u Londonu će temperatura dostići 39 stepeni, što bi bila najviša temperatura izmjerena u historiji. Prosječna ljetnja temperatura u britanskom glavnom gradu je 23 stepena.

U glavnom gradu Francuske Parizu i na sjeveru zemlje izdat je "crveni alarm", a očekuje se da će temperature premašiti 40 stepeni. Francuski mediji prenose da je do sada zbog vrućina preminulo pet osoba.

U Njemačkoj je u srijedu zabilježena rekordna temperatura od 40,5 stepeni u zapadnom gradu Gajlenkirhenu u blizini granice s Belgijom. Meteorolozi su upozorili da bi na zapadu Njemačke temperature mogle još više rasti.

U Belgiji je u srijedu bio najtopliji dan od 1881. godine. Prvi put u historiji Kraljevski institut za meteorologiju (RMI) podigao je nivo alarma na crveno nakon što su termometri pokazali 38,9 stepeni. Očekuje se da će u četvrtak temperature u nekim dijelovima Belgije premašiti 40 stepeni.

Prema Kraljevskom holandskom meteorološkom zavodu (KNMI), danas je u zemlji zabilježena temperatura od 41,7 stepeni, što je najtopliji dan u posljednjih 75 godina.

Austrija se također suočava s jednim od najtoplijih ljeta u posljednjih 253 godina otkako se zvanično mjere temperature zraka u toj zemlji, a očekuje se da bi u četvrtak u zapadnim dijelovima zemlje temperature mogli dostići 38 stepeni.

U Italiji su također zabilježene velike vrućine, a u nekim gradovima je izdat crveni alarm jer se očekuje da temperature dostignu 40 stepeni.

Osim u ovim zemljama, toplotni rekordi su oboreni i u Češkoj, Slovačkoj, Andori, Luksemburgu i Poljskoj.

Istraživanja pokazuju da će se ovakve vrućine redovno dešavati svake druge godine, prvenstveno zbog klimatskih promjena. Podaci koji datiraju iz kasnog 19. stoljeća, pokazuju da je prosječna temperatura Zemljine površine od industrijalizacije porasla za oko jedan stepen.