Jasna je to poruka koju je nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH uputio visoki predstavnik Evropske unije (EU) za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell.

- Domaće vlasti su te koje moraju intezivirati napore kako bi ostvarili iskorake ka EU. Status kandidata se može ozbiljno uzeti u razmatranje tek kada budemo imali napredak u svih 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije – poručio je Borrell.

VEZANI TEKST - Borrell: Status kandidata za BiH tek kad budemo imali napredak u svih 14 ključnih prioriteta

Njegova poruka obesmislila je politiku Milorada Dodika, koji je, nastojeći uvjeriti javnost u svoju evropsku opredijeljenost, isticao da je potrebno ispuniti određene uvjete, dok bi ostali došli na red tek u nekoj od narednih faza evropskog puta.

- Obično se na kraju pred samo punopravno članstvo traži korekcija nekog Ustava. Nama to traže gotovo na početku – požalio se Dodik u oktobru ove godine.

Dodik je iskazao veliko interesovanje za provedbu određenih prioriteta iz Mišljenja, dok je neke od njih odbacio kao neprihvatljive. Takav pristup, sudeći prema današnjim Borrellovim porukama, neće imati prolaz u Briselu.

Sličan selektivan pristup imaju i Dragan Čović, njegov HDZBiH i pripadajuća nevladina organizacija HNS. Upravo te dvije političke opcije već godinama aktivno rade na sprječavanju provedbe određenih ključnih prioriteta, koji nisu važni samo za evropski put BiH već i za funkcionalnost države BiH, te prosperitet svih njenih građana.

Ono što je Evropska komisija postavila kao obavezu pred BiH, a što baš i nije po volji Dodika i Čovića, je, između ostalog, provedba izbora u skladu sa evropskim standardima kroz provedbu relevantnih preporuka OSCE-a i Venecijanske komisije.

Evropska komisija također traži uvođenje klauzule kako bi se državi nakon pristupanja omogućilo privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih nivoa vlasti, formiranje vrhovnog suda BiH, te provedbu svih odluka Evropskog suda za ljudska prava, a naročito one u predmetu "Sejdić-Finci".

Nimalo se Dodiku i Čoviću ne sviđa obaveza uklanjanja veta u procesu donošenja odluka, a njihove stranke se žestoko opiru i usvajanju novog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH.

Svi navedeni prioriteti su za Dodika i Čovića neprihvatljivi, a takav pristup je u koliziji sa deklarativnom opredijeljenošću ka evropskim integracijama BiH. Tako bi, primjera radi, Dodik rado proveo reformu Ustavnog suda BiH, što uključuje i "rješavanje pitanja međunarodnih sudija", a ne neminovno njihovo uklanjanje, kako to šef SNSD-a interpretira, dok bi ostavio veto kao alat za blokade.

Veta se ne bi odrekao ni Dragan Čović, baš kao ni prijenosa nadležnosti na državu, a nametanjem obaveze provedbe odluke Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić", i to u skladu sa HDZ-ovom interpretacijom te odluke, bi dodatno otežao provedbu odluke "Sejdić-Finci". Za evropski put BiH je, jasna je poruka Evropske komisije, ključna provedba odluke "Sejdić-Finci", a ne one u predmetu "Ljubić", naročito ne na način na koji to HDZ želi uraditi.

Zbog toga iz EU-a već nekoliko godina šalju poruke političkim predstavnicima u BiH da u kontekstu izmjena izbornog zakonodavstva ne poduzimaju korake kojim bi dodatno otežali provedbu odluka Evropskog suda za ljudska prava, a HDZ-ovi prijedlozi provedbe odluke u predmetu "Ljubić" bi u praksi rezultirali upravo time.

Ukoliko SNSD i HDZBiH zadrže postojeći pristup, te ukoliko nastave opstruirati obaveze BiH na evropskom putu, jasno je da naredne godine naša zemlja neće dobiti kandidatski status.

VEZANI TEKST - Dodik pred Borrellom poručio da nema ništa od građanske BiH, pa molio da EU što prije pošalje novac

Ta činjenica negativno utječe na sve građane BiH, a zbog nešto drugačijih motiva joj se ne raduje ni Dodik, koji je danas zamolio Borrella da "učini sve da iduće godine BiH dobije status kandidata".

Zamolio je Dodik Borrella i EU da što prije BiH pošalju novac, a svoj vapaj je obrazložio opasnošću od eskalacije političkih sukoba.

- Najveći problem koji može izazvati mnogo političkih problema je kriza pandemije koja je izazvala ekonomske posljedice. Ako ne budemo rješavali ekonomske posljedice na pravi način, one će se multiplicirati na političkim razlikama koje će se vrlo teško ovdje zaustaviti. Zato vas molim da nam pomognete oko ubrzavanja paketa pomoći za BiH – poručio je Dodik.

Entitet RS je u ozbiljnim finansijskim problemima, ugrožena je isplata plaća i naknada iz budžeta, dok je zdravstveni sistem pred kolapsom. Novac iz EU-a je neophodan kako bi se saniralo katastrofalno stanje, te Dodik, ukoliko želi da BiH dobije namijenjeni novac, mora odustati od isključive politike koja stoji na putu ispunjavanju ključnih prioriteta.