ZEOS eko-sistemi bave se prikupljanjem elektronskog i električnog otpada u Federaciji BiH od 2013. godine i dobil dozvolu kao prvi operater u FBiH. ZEOS će ove godine sakupiti oko 3.500 tona električnog i elektronskog otpada. U FBiH radi još jedna firma isti posao kao i mi oni će ove godine prikupiti oko 2.000 tona otpada. Uz to rade individulni sakupljači ovog otpada za sebe, ali se ne zna koliko oni sakupe električnog i elektronskog otpada, ističe u razgovoru za Faktor, Elma Babić-Džihanić, pomoćnica direktora ZEOS eko-sistemi.

- Električni i elektronski otpad je sve ono što radi na struju ili na baterije od četkice za zube, igrački, veš mašina, šporeta, mašina za sušenje, pranje, malih kućanskih aparata, frižidera, klima, IT opreme, električnih igračaka, opreme za osvjetljenje, plinskih sijalica, alata i različitih električnih instrumenata... Važno je napomenuti da ukoliko se predaju plinske sijalice trebaju biti u kutiji. Također, moramo biti svjesni da je električni i elektronski otpad opasan, te da ga moramo pravilno odlagati i zbrinjavati – pojašnjava naša sagovornica.

Na 700 lokacija u FBiH postavljeni su kontejneri gdje građani mogu odložiti ovaj otpad. Sve škole koje su izrazile želju dobile su kante za sakupljanje ovog otpada. Više od 100 kontejnera postavljeno je na ulicama širom FBiH.

- Građani imaju mogućnost da se besplatno riješe elektronskog otpada ako se radi o većim količinama naš kamion dođe petkom i subotom da to odveze. Ekrani televizora noročito su opasni za životnu okolinu. Takozvane katodne cijevi rastavljamo na odbačenim starim televizorima i te katodne cijevi šaljemo u Drezden u Njemačku. U septembu je izvezeno 25 tona katodnih cijevi u Njemačku. Mi plaćamo sve troškove transporta i preradu u Njemačkoj i ne dobivamo ništa što smo prikupili i poslali katodne cijevi na recikliranje.

Naša firma sve to plaća, jer mi imamo naknadu od uvoznika električnih i elektronskih proizvoda. Naprimjer kod kupovine telefona uračuna se 10 feninga kupcu, a to mi dobivamo kao naknadu za zbrinjavanje tog otpada. Dakle, uvoznik plaća naknadu za svu električnu i elektronsku robu koju uvozi. Iz tih naknada ZEOS plaća sakupljače otpada, izlazimo na teren da pokupimo otpad i uz to ulažemo novac u infrastrukturu i edukaciju – pojašnjava Babić-Džihanić.

Od 2013. do 2023. godine ZEOS eko-sistemi prikupili su gotovo 19 hiljada tona električnog i e-otpada što je pridonijelo očuvanju prirode i smanjenju eksploatacije prirodnih resursa.

- Sarađujemo i sa KJKP Rad i napravili smo u Paromlinskoj ulici u Sarajevu reciklažno dvorište. Tu smo postavili kontejnere za prikupljanje električnog i elektronskog otpada i građani mogu besplatno ostaviti svoj otpad, a mi Radu plaćamo što građani odlažu taj otpad u naše kontejnere. Kada se kontejneri napune mi to preuzmemo i obradimo ono što možemo, a opasni otpad izvozi se u inostranstvo. Sa komunalnim preduzećima u BiH jako teško je raditi, jer oni skoro sto posto otpada bez razlaganja odlažu na deponije smeća. Nemaju pretovarne stanice, reciklažna postrojenja gdje bi razdvajali otpad - kaže Babić-Džihanić.

Zašto u BiH nema firmi koje bi reciklirale električni i elektronski otpad ili bilo koji drugi otpad?

- BiH je malo tržište i ne isplati se reciklirati otpad. Mi smo uradili studiju za reciklažu frižidera i došli smo do rezultata da bi ta postrojenja mogla raditi u godini samo jedan mjesec. Mi iskoristimo što možemo a da nije opasno, to je željezo, bakar i ostale elemente koji su ugrađeni u frižider. Naprimjer 17.960 kilograma opasnih katodnih cijevi, LCD monitora izvezeno je na reciklažu u septembru ove godine, jer u našoj državi ne postoji infrastruktura za njihovo zbrinjavanje. Izvezli smo i fluoroscentne sijalice sa živom u Drezden, nakon velike procedure sa papirologijom koju trebamo pribaviti i naravno sve to platimo – kaže Elma Babić-Džihanić.

Nedavnio smo završili, ističe naša sagovornica, dva projekta Zelena revolucija 1 i 2, i u ovim projektima učestvovalo je u prvom projektu 200, a u drugom projektu 140 škola. Sve škole koje su učestvovale dobile su trajno kante za odlaganje električnog i elektronskog otpada. Sve što su škole sakupile otpada u tonama u toj protuvrijednosti dobili su određen broj sadnica. Prve tri škole u prikupljanju otpada dobile su na poklon po televizor, pametne table, projektor i druge nagrade. Osnovna škola "Brestovsko" iz Kiseljaka dobila je "zelenu učionicu" vrijednu 5.000 maraka i uz to još televizor i projektor.