Njemačka ekonomija, najjača u Evropskoj uniji, ušla je u recesiju nakon što je u posljednjem kvartalu 2022. i prvom 2023. godine zabilježila negativan privredni rast.
VEZANI TEKST - Njemačka ušla u recesiju
Ni procjene za preostali dio godine ne idu u prilog njemačkoj ekonomiji. Evropska komisija i Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđaju da će njemačka ekonomija nastaviti stagnirati u ovoj godini.
S obzirom da je Njemačka decenijama jedan od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Bosne i Hercegovine, neminovno je da naša ekonomija osjeti negativne posljedice.
- Što Njemačka bude slabija, mi ćemo osjećati posljedice. To je nemoguće izbjeći s obzirom na obim naših ekonomskih odnosa sa Njemačkom - kaže za Faktor dr. Muharem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
Može se očekivati i manji priliv doznaka iz brojne bh. dijaspore u Njemačkoj, jer je realno za očekivati da se nemali broj njih nađe suočen s otkazom ili smanjenjem plaća.
U BiH nije mali broj ljudi čija egzistencija u dobroj mjeri upravo ovisi o novcu koji dobija od familije ili prijatelja iz Njemačke. Također, može se očekivati da se zbog recesije u Njemačkoj smanji izvoz bh. kompanija u najjaču ekonomiju EU-a.
VEZANI TEKST - Simić: Očekivana recesija u Njemačkoj će utjecati na potražnju, a samim tim i na bh. izvoz
Karamujić objašnjava kako je došlo do ovog negativnog trenda ne samo u Njemačkoj, nego na skoro cijelom Zapadu.
- Bilo je za očekivati recesiju. Naime, ogromna količina novca izdata je na Zapadu tokom pandemije koronavirusa, a bio je manji protok roba i usluga. Protiv nastale inflacije centralne banke u Evropskoj uniji borile su dizanjem kamatnih stopa.
To je neminovno poskupjelo proizvodnju što je dovelo do manje ekonomske aktivnosti pa čak i gušenja privrednih tokova - ističe Karamujić.
Nije optimista da će recesija kratko trajati.
- U najboljem slučaju trajat će još dva kvartala. Mi tu ne možemo mnogo učiniti, osim da ne pristanemo na povećanje kamatnih stopa kao što to traži Međunarodni monetarni fond - MMF. Troškovi kapitala nisu se povećali u BiH, depoziti banaka veći su od aktive, tako da je to dobar potez vlasti u Federaciji BiH - podvlači on.