Na današnjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine koja je u toku razgovara se o ispunjavanju obaveza Bosne i Hercegovine iz Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice – status implementacije u Federaciji BiH. Nermin Džindić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije, naglasio je kako je našoj zemlji što prije potrebno da donese zakon o gasu i električnoj energiji na državnom nivou.

- Ugovor o upostavi Energetske zajednice koji je potpisan 2005. godine i stupio je na snagu 1. jula 2006. godine, da bi 2013. godine, bio  produžen za dodatnih deset godina. Obavezali smo se da ćemo, zajedno sa drugim članicama Energetske zajednice uspostaviti zajedničko tržište električne energije i gasa koje će funkcionirati po standardima tržišta energije EU-a sa kojim se integrišemo. U tom pravcu smo i krenuli postepenim preuzimanjem dijelova pravnog okvira EU-a u područjima električne energije, gasa, zaštite okoliša, konkurencije, obnovljivih energetskih resursa, energijske efikasnosti, nafte i statistike koji su od 2005. godine u više navrata inovirani i dopunjavani – rekao je Džindić i dodao:

"Generalno, ni mi ni Energetska zajednica ne možemo biti zadovoljni dinamikom i procesom prilagođavanja i usklađivanja zakonske regulative BiH i njenih entiteta sa zakonima i direktivama EU-a iz oblasti energije. Došli smo u situaciju da, na primjer, nakon četiri ili pet godina pregovaranja o zakonima o električnoj energiji i gasu, Energetska zajednica daje RS-u jednu formu zakona, a Federaciji BiH drugu".

Konstatirao je da je Energetska zajednica u proteklom periodu imali jedne aršine prema RS-u, a druge prema Federaciji BiH.

- Imali smo, naprimjer,  neometano zeleno svjetlo za gradnju Termoelektrane (TE) Stanari u RS-u, a istovremeno imamo pokušaj blokade u vezi s Blokom 7 u Tuzli, čijom se izgradnjom, u skladu sa visokim okolišnim i energetskim standardima, gase tri bloka stara 50 godina i rješava pitanje grijanja cijelog Tuzlanskog kantona – rekao je Džindić.

Osvrnuo se i na ratni dug Bosne i Hercegovine za gas koji je poslije rata iznosio 104,6 miliona KM.

- Federacija je platila oko desetak miliona dolara, a RS niti jedan fening. Nije korektno da samo FBiH plaća jer su svi trošili – rekao je Džindić.