Goraždanka Dženita Abaza na izborima održanim u septembru ove godine osvojila je drugi mandat gradonačelnice švedskog grada Kalmara, nekadašnjeg skandinavskog kraljevskog grada na Baltičkom moru. Veliki je to uspjeh za Bosanku koja je ratom razorenu Bosnu i Hercegovinu 1994. godine zamijenila Švedskom kao 30-godišnja izbjeglica.

- Na izborima 9. septembra ponovo smo dobili povjerenje birača i pobijedili smo sa ubjedljivih 43 posto, što mene jako raduje i što pokazuje da imamo birače koji su zadovoljni našim izbornim obećanjima i pokazanim rezultatom, i koji su nam ponovo ukazali povjerenje tako da u istom sastavu nastavljamo još jedan mandatni period – kazala je za Faktor Abaza.

Pojašnjava da je po švedskom sistemu gradonačelničko mjesto podijeljeno, te da je na prošlim izborima održanim 2014. godine bila prvi put kandidat za gradonačelnika, uz tada već iskusnog kolegu iz redova socijaldemokrata.

- Te godine smo izbore pobijedili sa 47 posto glasova. Kolega Johan Persson i ja zajedno sa koalicionim partnerima iz redova ljevičara i centra vodimo grad. Ja sam zadužena za socijalna pitanja, pitanja školstva, integracije doseljenika, sigurnost grada. Kolega je zadužen za pitanja privrede kao i izgradnju grada – navela je Abaza.

Gradonačelnica najbolje turističke destinacije

Kako kaže, itekako je zadovoljna onim što je zajedno sa svojim stranačkim kolegom postigla u proteklom periodu u gradu koji se nedavno četvrti put okitio titulom najbolje ljetne turističke destinacije u Švedskoj.

- Mi smo do 2006. godine bili industrijski grad sa vrlo jakom industrijskom proizvodnjom. Poslije teške ekonomske krize industrija u Kalmaru je bukvalno nestala. Fabrike su se preselile ili zatvorile. Zahvaljujući sposobnosti i agilnosti mojih prethodnika - kolega iz partije koji su tada vodili grad, mi smo jako brzo napravili novu strategiju i okrenuli se trgovini i turizmu. Tome je dosta doprinijelo i etabliranje IKEA robne kuće uz koju smo napravili veliki trgovački centar. Kalmar je stari srednjovjekovni grad koji je nekada bio i glavni grad Švedske unije. Ima prelijep dvorac koji je vrlo posjećena turistička destinacija, prelijepo gradsko jezgro, spojen je prelijepim mostom dužine osam km sa susjednim otokom. Kalmar je grad pun kulturnih i sportskih dešavanja tokom cijele godine što i privlači mnoge turiste, a većina tih dešavanja su besplatna – navodi.

Dodaje i da su izborna obećanja ispunili do posljednje tačke.

- Ono što je obilježilo prošli mandatni period je intenzivna izgradnja novih stanova - 1.000 godišnje - što izravno omogućava doseljavanje u naš grad. Školstvo i zdravstvo nam je na zavidnom nivou, gradimo novi Univerzitet u centru grada i postali smo studentski grad sa najmodernijim univerzitetom u zemlji. Izgradili smo šest novih škola, sportske dvorane i još mnogo toga. Mi smo i jedna od najsigurnijih, rezidencijalnih općina u Švedskoj. Prošli mandatni period je bio obilježen i prihvatom velikom broja izbjeglica i veliki je posao bio ponuditi im gostoprimstvo, smještaj, organizovati nastavu švedskog jezika i etablirati ih na tržiste rada – istakla je gradonačelnica,  koja je i sama, ne znajući švedski jezik ni ljude Kalmara, došla na čelo ovog grada.

Abaza zajedno sa kolegom Johanom Perrsonom i koalicionim partnerima

Na pitanje da li se suočila sa nerazumijevanjem ili predrasudama Šveđana s obzirom na to da gradonačelnica Kalmara nije rodom iz tog grada, niti je rođena Šveđanka, odgovara da nije, ali da je kao novi kandidat na samom početku bila na meti medija.

- Vjerovatno su i malo više pratili moj rad u početku, ali ne mogu reći da sam bila diskriminirana zato što sam stranac. Jednostavno sam takva osoba koja to nikada ne bi dozvolila, a ako to i osjetim, ja onda i uzvratim. Ja imam običaj reći da nije važno ko je na funkciji nego kakvu kompetenciju ima i kakav rezultat isporučuje svojim biračima – smatra Abaza.

Bosanci su u Švedskoj, kako je statistički zavod ove zemlje objavio, najbolja i najbrže etablirana useljenička grupa. Mnogi od njih, uključujući i Abazu odavno su aktivni u privrednom, kulturnom i političkom životu Švedske, te rade na razvijanju odnosa između Švedske i BiH.

- Nije ni to slučajno tako. Došli smo sa obrazovanjem na zavidnom nivou, imali smo evropski lifestyle, vrijedan smo narod i nije nam trebalo puno vremena da počnemo živjeti normalnim životom. Danas nas ima u svim porama švedskog društva, mnogi rade u svojoj struci i više su nego uspješni. Postoje razni forumi gdje smo uvezani, gdje pratimo aktuelna zbivanja u BiH, pokrećemo akcije pomoći kao i privrednu saradnju, pomoći školama i drugim socijalnim institucijama – priča nam Bosanka sa švedskom adresom.

I BiH preuzima zapadni stil života

Govoreći o načinu života u Švedskoj, naša sagovornica pojašnjava da je on jako brz.

- Ja imam običaj reći da nas taj tempo melje. Kada se radi, onda se radi i po 12 sati. Ja lično sam dostupna 24 sata, odovaram na sve mailove i poruke u roku od par sati. U radni rokovnik trenutno bukiram sastanke za februar 2019. Moj posao je bez prestiža i povlastica u bilo kojem smislu – ističe i dodaje da je Švedska jednostavna zemlja koju čine jednostavni ljudi.

- Obično kažem da nam definitivno nedostaje onaj fini socijalni život kada smo imali više vremena za porodicu i prijatelje. Međutim koliko vidim i sama, jer sam često u posjeti svojim dragim roditeljima u Sarajevu, i život u našoj nam BiH se promijenio i već sada prepoznajem zapadni stil života, gdje sve manje imamo vremena jedni za druge – govori.

S obzirom na to da je na čelu grada koji je četvrti put ponio titulu najbolje ljetne turističke destinacije u Švedskoj, Dženitu Abazu smo pitali koji je to bh. grad  koji ima najviše potencijala da postane poput Kalmara i šta je to što je za takav uspjeh potrebno.

- Cijela BiH je jedna velika turistička atrakcija. Moji prijatelji iz Švedske su oduševljeni našom zemljom koja bukvalno ima sve. Fale samo političari koji misle i rade za dobrobit zemlje i koji u politiku ne ulaze iz lične koristi – ističe.

Abaza se za Faktor prisjetila i samog dolaska u ovu zemlju. Govori da je put od izbjeglice iz BiH do gradonačelnice švedskog grada bio zaista težak, te da na početku nije mogla ni zamisliti da će danas biti jedna od najznačajnijih ličnosti u ovome švedskom gradu.

- Put je bio nimalo lak i ne bih ga voljela ponoviti, a niti bilo kome poželjeti. Dođete u novu zemlju sa djecom u naručju i trebate da počnete svoj novi život. Dokazujete se puno više, a prije svega dokazujete da ste civilizovana osoba, sa puno više od onoga što je moglo stati u poderane ruksake. Tu mislim na našu kulturu, tradiciju i kućni odgoj. Ja sam eto imala sreće da dođem u jednu ovakvu zemlju koja je zaista zemlja mogućnosti i moja zahvalnost nema granica – zaključuje Dženita Abaza.