open-navfaktor-logo
search
Pojašnjenje
Džaferović: Parlament u sadašnjem sazivu može zasjedati sve do imenovanja novih članova
Sjednice Parlamenta treba sazivati samo ako će se na njima raspravljati o bitnim temama, a ne da se koriste za slanje predizbornih poruka
06.09.2018. u 19:53
get url
text

Parlament BiH u sadašnjem sazivu postoji sve dok ne budu imenovani novi članovi i sjednice se mogu zakazivati, rekao je zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma PSBiH Šefik Džaferović, komentirajući posljednju sjednicu ovog doma, koja je započeta i prekinuta u utorak 4. septembra.

Prema njegovim riječima, Parlament ima kontinuitet u svom radu sve do izbora novog saziva.

- Novi saziv Zastupničkog doma bit će poznat nakon održavanja izbora 7. oktobra, a do tada ovaj dom radi u sadašnjem sazivu. Dom naroda u sadašnjem sazivu će biti do decembra ove ili januara naredne godine, kada će biti imenovani novi članovi. Sve do prestanka mandata sadašnjim članovima, domovi u ovom sazivu mogu održavati sjednice – kazao je Džaferović.

Međutim, postavlja se pitanje svrsishodnosti održavanja sjednica u vrijeme predizborne kampanje.

- Tu treba voditi računa da li će  se na sjednicama odlučivati o nekim izuzetno bitnim temama, ili će se one koristiti za slanje predizbornih poruka. Sigurno je da će u narednom periodu biti značajnih pitanja koja će se morati rješavati u Parlamentu, kao što je usvajanje izmjena Zakona o krivičnom postupku, i u tom slučaju potrebno je zakazati sjednicu Parlamenta. Međutim, ako će se sjednice održavati samo kako bi se iskoristila prilika za slanje predizbornih poruka, onda treba razmisliti da li uopće zakazivati takve sjednice – dodao je Džaferović.

On se osvrnuo i na dešavanja na sjednici Zastupničkog doma, odnosno na raspravu o postojanju kvoruma, kao i na sam prekid sjednice.

- U trenutku kada se pokrenula rasprava o kvorumu, u sali je bilo dovoljno zastupnika za donošenje odluka. Kao što je poznato, kvorum je ustavna kategorija, odnosno definisan je Ustavom BiH, i čine ga 22 zastupnika. Za donošenje bilo kakve odluke u prvom krugu glasanja potrebno je da za nju glasa po jedna trećina od broja prisutnih u Sali iz svakog entiteta, a ne po jedna trećina od ukupnog broja izabranih zastupnika, što je bitna razlika. Takav način glasanja definisan je Ustavom, Poslovnikom Doma i tumačenjem OHR-a i to je tako. Tek u drugom krugu glasanja, ako do njega dođe, da bi neki prijedlog bio “oboren“ potrebno je da protiv njega glasa više od dvije trećine od ukupnog broja izabranih zastupnika iz svakog entiteta. Dakle, u prvom krugu glasanja se gleda broj prisutnih, a tek u drugom krugu glasanja broj ukupno izabranih zastupnika. Što se tiče prekida sjednice, nakon što je završena sjednica proširenog Kolegija i nakon što smo se vratili u salu, u njoj nije bilo kvoruma, odnosno nisu bila prisutna 22 zastupnika i sjednica je opravdano prekinuta u tom trenutku – pojasnio je Džaferović.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.