- Mi cijenimo interes njemačke vlade za zbivanja u Bosni i Hercegovini. Njemačka je svjedočila Dejtonskom mirovnom sporazumu, članica je Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira i članica Evropske unije i NATO-a kojima Bosna i Hercegovina teži, te njemačka vlada ima obavezu da pomno prati zbivanja u Bosni i Hercegovini i reaguje na njih. Mir i sigurnost Bosne i Hercegovine je uvjet mira i sigurnosti u Evropi. I kada neko unilateralnim akcijama dovodi u pitanje Dejtonski mirovni sporazum, kao što to radi Dodik, onda to mora biti predmetom interesa njemačke kao i svih drugih vlada zainteresiranih za očuvanje evropskog mira, stabilnosti i sigurnosti - kazao je Džaferović.

On je kazao da su sankcije izuzetno efikasan način da se obuzdaju retrogradne snage koje prijete miru u Bosni i Hercegovini.

- Navedeno potvrđuje i samo Dodikovo ponašanje. Dodik računa na kratko pamćenje, pa pokušava sebe predstaviti kao nekog mirotvorca, a svi dobro pamtimo da je u avgustu i septembru otvoreno prijetio secesijom, govorio o "mirnom razlazu" i ukazivao da je "čitav svoj politički život uložio u to". U oktobru je prijetio da će napasti kasarne Oružanih snaga. I tek kada je otvorena priča o sankcijama, on je ublažio svoju retoriku. Sada odjednom ubjeđuje sve da on nije za secesiju i da neće napadati kasarne Oružanih snaga - kazao je Džaferović.

Ističe da je važnije šta Dodik radi od onoga što govori, te da iako je ublažio retoriku, ipak nije obustavio svoje secesionističke namjere i postupke.

- Kredibilna prijetnja sankcijama jeste proizvela rezultate, ali još nedovoljne. Ukoliko Dodik ne povuče zaključke Narodne skupštine RS-a, sankcije moraju biti provedene jer ti zaključci predstavljaju početak napada na ustavni poredak. Oni se, ako rezultiraju zakonima, mogu provesti samo silom, a ako vlasti RS-a primijene silu protiv državnih institucija, zna se šta to znači. Zato je bolje primijeniti sankcije sada, nego čekati da se desi ovaj drugi scenarij. U svakom slučaju, Dodik je zaslužio sankcije jer je državi i svim njenim građanima već nanio ogromnu štetu - kazao je Džaferović.

Džaferović je komentarisao i Dodikove najnovije napade na instituciju visokog predstavnika.

- Dodik ističe da nigdje u Evropi nema visokog predstavnika, a ne govori ima li u Evropi igdje entitetskog glasanja, domova naroda i mogućnosti da nedolaskom na sjednice blokirate rad države. Ima li igdje u EU primjer da neka regija pokušava unilateralno ukinuti zakone državnih vlasti? - kazao je Džaferović.

On je dodao da je upravo Njemačka, kao jedna od najuspješnijih država svijeta, dokaz u prilog međunarodne supervizije.

- U Njemačkoj je od kraja Drugog svjetskog rata, pa sve do ujedinjenja 1990. postojao Saveznički kontrolni savjet, koji je imao veće ovlasti od OHR-a. To ne samo da nije spriječilo Njemačku da se razvija, već joj je pomoglo da se stabilizira kao društvo. Kada je jednoj Njemačkoj trebala takva vrsta asistencije, zašto bi bila uskraćena Bosni i Hercegovini - kazao je Džaferović.

Dodao je da su Dodikove izjave o proceduri imenovanja visokog predstavnika neutemeljene.

- U aneksu 10 Dejtonskog sporazuma stoji da potpisnici "zahtijevaju imenovanje visokog predstavnika, koji će biti imenovan u skladu sa relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti". Dakle, visoki predstavnik se ne imenuje rezolucijom Vijeća sigurnosti, već ga imenuje PIC, u skladu sa relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti kojima je definisan mandat PIC-a i potvrđen mandat OHR-a u Bosni i Hercegovini, a to su prije svih rezolucija Vijeća sigurnosti iz 1995. (1031), 1996. (1088) i 1997. (1144) kojima su prihvaćeni zaključci Londonske i Bonske konferencije PIC-a o misiji i ovlastima visokog predstavnika - istakao je Džaferović.

Prema njegovim riječima, bonske ovlasti imaju jasno utemeljenje u Dejtonskom sporazumu, odnosno Aneksu 10, u kojem je jasno rečeno da će visoki predstavnik olakšati razrješenje bilo kojih poteškoća koje proizlaze u vezi sa civilnom implementacijom Dejtona, kako on procijeni da je potrebno.

- Kada u Bosni i Hercegovini ne bude mehanizama blokade i kada se osigura domaći mehanizam sankcionisanja takvih pokušaja, onda neće biti potrebe ni za visokim predstavnikom, ni za multilateralnim sankcijama. Zato je jedini način da se ide ka Bosni i Hercegovini bez međunarodne supervizije njena izgradnja u demokratsku i funkcionalnu državu, sa jakim demokratskim institucijama, vladavinom zakona i nezavisnim pravosuđem. To je država u kojoj niko unilateralno neće moći blokirati rad institucija i u kojoj svako ko bi pokušao raditi šta Dodik radi sada bio sankcioniran domaćim, a ne međunarodnim mehanizmima - kazao je Džaferović.