- Ovaj mandat je počeo sa NATO savezom i završava sa NATO savezom. U decembru 2018. godine, nedugo nakon što smo preuzeli dužnost, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg uputio je Bosni i Hercegovini poziv da uputi svoj prvi Godišnji nacionalni program - podsjetio je Džaferović za AA.

Kako je naveo, uslijedila je kriza, "u kojoj smo zbog otpora pojedinih aktera da izvrše ovu obavezu države BiH, samo bespotrebno izgubili dragocjeno vrijeme. Kriza je ipak razriješena, a Bosna i Hercegovina je ispunila svoju obavezu i uputila svoj prvi Program reformi, na godišnjem nivou. Pobjednik su bili građani BiH jer se stanje stabiliziralo".

Na nedavnoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine usvojeni su godišnji programi za 2021. i 2022. godinu, čime je nastavljen kontinuitet. Nažalost, kako je naveo, i oni su usvojeni s kašnjenjem, ponovo zbog otpora, ali su, ponovo, usvojeni.

- To treba da bude lekcija svima nama u BiH da su blokade uglavnom gubljenje dragocjenog vremena, te da se njima ne mogu ukinuti obaveze koje BiH ima na osnovu važećih odluka Predsjedništva i Zakona o odbrani - poručio je Džaferović i dodao:

"Danas smo imali sastanak sa zamjenikom pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za politička pitanja i sigurnosnu politiku Javierom Colominom, gdje smo ga upoznali sa razvojem situacije, kada je u pitanju ispunjavanje naših obaveza prema NATO-u, kao i sa ukupnom situacijom. Također, bilo je riječi i o NATO-ovim obavezama prema BiH, prema Dejtonskom sporazumu, kao i prema drugim aktima kojima je definisan naš odnos."

Istakao je da je "BiH napravila pomak kada su u pitanju sva tri prioriteta naše vanjske politike: NATO put, EU put i regionalna saradnja".

- Osim kroz usvajanje Programa reformi, dobili smo preporuku Evropske komisije za kandidatski status i očekujemo da će Evropsko vijeće postupiti prema ovoj preporuci. I kao treće, prihvatili smo Berlinski proces i Zajedničko regionalno tržište kao okvir za unapređenje ekonomske saradnje u regionu. Predstavnike NATO-a informisali smo o otporu unutar BiH prema aspiracijama Hrvatske da šalje svoje vojnike na tlo BiH, što bi bilo protivno jasnim odredbama Dejtonskog sporazuma - naglasio je Džaferović.

Program reformi je, kako je rekao, sveobuhvatan dokument, koji se ne tiče samo uskog kruga odbrambenih i sigurnosnih pitanja, već jednog širokog spektra raznih pitanja, od regionalne saradnje, kontrole naoružanja, deminiranja, preko ljudskih prava, sektora pravde, borbe protiv korupcije, pa sve do sigurnosti dokumenata, industrijske te cyber sigurnosti i dr. Dakle, radi se o širokom spektru reformi koje će doprinijeti poboljšanju svakodnevnog života svih ljudi u BiH.

- Pozdravili smo usvajanje rezolucije o EUFOR-u u Vijeću sigurnosti UN-a, a važnu ulogu u samom procesu imao je i NATO savez, koji je regulirao svoje obaveze u ovom smislu kroz sporazum Berlin plus koji ima sa EU-om. Zajednički stav svih u BiH, kao i NATO-a, jeste da međunarodne vojne snage imaju važnu ulogu u jačanju stabilnosti, kroz provođenje vojnih aspekata Dejtonskog sporazuma - istakao je Džaferović.

Naglasio je značaj okretanja pozitivnoj reformskoj agendi u BiH.

- Vjerujem da je raspoloženje svih ljudi i naroda u BiH da nam je potrebna stabilnost u predstojećem periodu, te reformski napredak. Vjerujem da će svi politički akteri izraziti to raspoloženje ljudi ove zemlje, iz svih njenih dijelova, te da će se okrenuti pozitivnoj reformskoj agendi, koja je formulisana i kroz Program reformi - zaključio je Džaferović.