open-navfaktor-logo
search
37 godina od 14. ZOI
Dvije milijarde ljudi putem TV-a pratilo otvaranje: Sjećanja Bibije Kerle na zimsku bajku u Sarajevu 1984.
Prije tačno 37 godina, 8. februara 1984. godine, na stadionu Koševo otvorene su 14. zimske olimpijske igre u Sarajevu, koje mnogi smatraju najuspješnijim do tada.
08.02.2021. u 07:46
get url
text
14. ZOI Sarajevo

Zimske olimpijske igre održane su od 8. do 19. februara. U organizaciju su utrošena velika sredstva. Pripreme koje su trajale godinama, pored dobro organizovanih igara, kao rezultat imaju izgrađene saobraćajnice, hotelske komplekse kako na planinama (Bjelašnica, Igman, Jahorina, Trebević) tako i u gradu, sportski centri Skenderija i Zetra, žičare, ski-liftovi...

U programu je bilo alpsko skijanje (Bjelašnica i Jahorina), bob i sankanje (Trebević), hokej i umjetničko klizanje (Zetra i Skenderija), biatlon, nordijsko skijanje i skokovi (Igman). Na ove igre prijavilo se 49 nacionalnih olimpijskih komiteta, a Sarajevo je dočekalo do tada rekordan broj učesnika, njih više od 2.500.

Svestrana sportistkinja Bibija Kerla, aktuelna zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo, koja se istovremeno aktivno bavila sa četiri različita sporta, predstavljala je tadašnju SFRJ na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu. Kerla je nastupila u četiri discipline u brzom klizanju. 

Svoje impresije sa Olimpijade od prije 37 godina ispričala je za Faktor:

- S obzirom na to da je prošlo već 37 godina od 14. ZOI, polako blijede sjećanja na taj najznačajniji sportski događaj koji je ikada održan na prostorima bivše Jugoslavije. Međutim, još je puno toga što me vraća u 1984. godinu i svaki put kada se spomene Olimpijada, meni srce zaigra kao Bjelašnica. To je prije svega bilo zajedništvo, spremnost da pomognemo jedni drugima, ljubav prema domovini, takmičarski duh i neizmjerna doza gostoprimstva. Biti učesnik ovako značajnog takmičenja za mene je bila velika čast, ali i obaveza. Imala sam priliku da na jednom mjestu u Olimpijskom selu upoznam hiljade ljudi u različitim sportskim disciplinama. Bili smo svi kao jedna velika porodica uvezana prijateljskim i sportskim vezama koje su nastavljenje i četiri godine kasnije u Kalgariju. Sarajevo je bila odskočna daska za sljedeće Olimpijske igre koje su se održale 1988. godine u Kalgariju/Kanada gdje sam postavila sve državne rekorde u brzom klizanju u disciplinama na 500, 1.000 i 1.500 metara – prisjeća se Kerla.

Na naše pitanje može li zamisliti da se ponove zimske olimpijske igre u Sarajevu, Kerla kaže:

"Nažalost, dokle god je ovakva politička situacija u zemlji u kojoj imamo stotine ministara, gdje imamo tri predsjednika države, tri predsjednika Olimpijskog komiteta, teško da će se odgovorni u MOK-u odlučiti da Sarajevu ponovo povjere održavanje Olimpijskih igara iako imamo sve preduvjete za to. Žao mi je što je tako jer to je jedinstvena prilika da obnovimo bob-stazu na Trebeviću i skakaonice na Igmanu".

Otvaranje XIV zimskih olimpijskih igara pratilo je oko 60.000 gledalaca, na stadionu Koševo, i oko dvije milijarde ljudi putem TV-a. Olimpijski plamen je upalila klizačica Sanda Dubravčić.

Domaću publiku najviše je obradovao slovenački alpski skijaš Jure Franko koji je osvojio srebrenu medalju u veleslalomu, prvu medalju Jugoslavije na zimskim olimpijadama.

Franka su Sarajlije na skijalištu bodrile transparentima na kojima je pisalo "Više volimo našeg Jureka, nego domaćeg bureka", ili kraće "Volimo Jureka više od bureka".

Ipak, najveće zvijezde sarajevske Olimpijade su bili učesnici u umjetničkom klizanju. Najbolji dojam je ostavio britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean koji su osvojili zlatnu medalju. Na Igrama je zlatnu medalju dobila i istočnonjemačka klizačica Katarina Witt koju je upravo sarajevska olimpijada učinila jednom od najvećih sportskih ikona kraja 20. stoljeća.

Na ceremoniji zatvaranja Zimskih olimpijskih igara, 19. februara, tadašnji predsjednik Međunarodnog organizacionog komiteta Juan Antonio Samaranch je rekao kako je Sarajevo najbolji organizator Zimskih olimpijskih igara do tada u njihovoj historiji.

"Doviđenja, drago Sarajevo", bile su čuvene riječi Juana Antonia Samarancha, kojima je zaključena zimska bajka u Sarajevu 1984. godine.

Međunarodni olimpijski komitet 1978. godine, u Atini, odabrao je Sarajevo za organizatora XIV zimskih olimpijskih igara. U konkurenciji su bili japanski Sapporo i zajednička kandidatura dva švedska grada Falun i Göteborg.

Uoči Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine prvi put je raspisan konkurs na kome su dizajneri mogli da predlože idejna rešenja maskote. Od više hiljada pristiglih radova čitaoci dnevnih listova i gledaoci televizije za zvaničnu maskotu izabrali su Vučka. Vuk na skijama, a kako su ga od milja odmah svi prozvali Vučko, djelo je slovenačkog akademskog slikara iz Kranja Jože Trobeca.

Vučko je do danas ostao jedna od najsimpatičnijih olimpijskih maskota. U februaru 1984. godine u cijeloj Jugoslaviji na svakom koraku mogli ste da sretnete ovu simpatičnu maskotu, a na televiziji se Vučko pojavljivao na sankama, skijama i klizaljkama pjevajući "Sarajevooooo".

Glas Vučku, maskoti Zimskih olimpijskih igara, pozajmio je Zdravko Čolić, a legendarni pjevač je kasnije objasnio da mu je to najdraža numera u karijeri.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.