Uprkos fijasku, iz Ministarstva finansija RS-a tvrde da su "u potpunosti zadovoljni rezultatima aukcije i količinom prodatih obveznica". Pravdaju to navodnim "kompromisom sa određenim brojem banaka", kojim su svjesno reducirali iznos prodatih obveznica. Dakle, iz Vlade RS-a nastoje uvjeriti javnost da nisu imali potrebu za zaduživanjem u prvobitno planiranom obimu, te da nisu jednostavno reducirali iznos obveznica ili otkazali aukciju već su "postigli dogovor sa bankama" da se te obveznice, nakon što su ih uredno stavili u izlog, ne kupuju?!

Uz to, obveznice su prodate po višoj kamatnoj stopi od prvobitne planirane, što jasno govori o očajničkoj potrebi za novcem.

S obzirom na to da je u ovoj godini predviđeno održavanje Lokalnih izbora, entitetska vlast predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) pokušava prikriti finansijsku dubiozu u koju su taj bh. entitet doveli. U tome im nimalo ne pomaže predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.

- I u ovakvim uvjetima, Srbija je bila spremna otkupiti obaveznice RS-a. Pravo je čudo da su u RS-u mogli da drže budžet u ravnoteži – kazao je Vučić nakon jučerašnjeg sastanka sa šefom SNSD-a Miloradom Dodikom.

Krajem marta je, podsjetit ćemo, Vučić kazao kako se "divi njima u RS-u kako uopće isplaćuju plaće".

Dug RS-a je krajem septembra 2019. godine iznosio 5,38 milijardi KM, a SNSD-ova opozicija tvrdi da je mnogo veći. Bez obzira na to o kojem se iznosu radilo, on je u međuvremenu "podebljan" novim zaduženjima. U 2020. godini su se planirali zadužiti za novih 345 miliona KM, ali će taj iznos biti znatno veći uslijed aktuelnih okolnosti u vezi s pandemijom koronavirusa.

Dug RS-a je nominalno veći od ukupnog duga Federacije BiH, a isti taj dug je, mjereno po glavi stanovnika, duplo veći u RS-u u odnosu na FBiH.

Samo u ovoj godini je Budžetom RS-a predviđeno izdvajanje 497 miliona KM za otplatu dugova. Godinu ranije je taj iznos bio 490 miliona KM, a u bliskoj budućnosti će taj iznos dostići nivo koji entitet RS neće biti u mogućnosti otplaćivati. Ne tvrde to Dodikovi politički oponenti već "njegovo" Ministarstvo finansija RS-a u posljednjoj Strategiji upravljanja dugom RS-a za period od 2019. do 2022. godine.

Dug koji je obuhvaćen tom Strategijom iznosi 4,7 milijardi KM, a radi se o dugovanjima zaključno sa 31. decembrom 2018. godine. Više od 70 posto tog je vanjski dug (3,3 milijarde KM), a on postepeno pristiže na naplatu. Upravo grafik koji predstavlja profil otplate postojećeg duga ukazuje na ogromne probleme koji stoje pred Vladom RS-a.

Naime, taj grafik prikazuje ogroman skok u otplati duga u 2023. godini kao rezultat dospijeća obaveza po osnovu vanjskog duga.

- Rast iznosa koji stiže na naplatu 2023. godine je posljedica obveznica emitiranih na međunarodnom tržištu u 2018. godini – navodi se u Strategiji.

Dakle, zaduživanje Vlade RS-a emisijom obveznica uoči Općih izbora u BiH 2018. godine stiže na naplatu 2023. godine, kada će taj bh. entitet morati vratiti gotovo 800 miliona KM. Poređenja radi, u ovoj godini su predvidjeli vraćanje 497 miliona KM, a očigledno je da se suočavaju sa poteškoćama pri otplati i tog iznosa jer im je plan zaduživanja ugrožen nepostojanjem povjerenja potencijalnih kupaca, a naročito uslijed značajno umanjenog priliva sredstava u Budžet zbog trenutnih okolnosti. Kako bi ohrabrio potencijalne kupce obveznica, Dodik insistira na brojci od "samo" 800 osoba koje su završile na birou od početka provođenja mjera za suzbijanje širenja koronavirusa, iako informacije "sa terena" govore da je taj broj mnogo veći.

Ukoliko Vlada RS-a ima problem sa otplatom 497 miliona KM u jednoj godini, nameće se pitanje kako će vratiti gotovo 800 miliona koje stižu na naplatu 2023. godine, naročito uzimajući u obzir umanjenu sposobnost zaduživanja na međunarodnom i domaćem tržištu i već iscrpljene izvore finansiranja.

Ukoliko ne bude u prilici servisirati svoje dugove, entitet RS će, pojednostavljeno govoreći, bankrotirati, a potražioci će tražiti način da naplate svoj novac. Jedan od načina naplate je preuzimanje imovine entiteta.

Prijetnja bankrotom je, tvrde domaći zvaničnici i međunarodni mediji, razlog zbog kojeg Dodik "igra na kartu etnonacionalizma", pa se nameće pitanje šta građani BiH mogu očekivati uoči i tokom 2023. godine, ukoliko se nacionalne tenzije i prijetnje secesijom koriste u periodu u kojem izazovi za cjelokupan sistem u entitetu RS nisu niti približni onim koji ga očekuju te 2023. godine.