Prema podacima Porezne uprave FBiH, u pregledu poreznih obveznika s iznosom duga po osnovu poreza, doprinosa, taksi i drugih naknada viših od 50.000 KM, na dan 30. juna ove godine, prednjače Željeznice FBiH, s dugovanjima višim od 202 miliona KM. Slijede Elektroprivreda BiH - ZD Rudnici Kreka (132 miliona KM), GRAS (131 milion), RMU Zenica (115 miliona), RMU Breza (115 miliona)... 

Prema evidencijama Uprave, u postupku prinudne naplate saldo duga po osnovu javnih prihoda na dan 31. august 2019. godine, sa obračunatim zateznim kamatama, iznosio je ukupno 2.886.575.641,48 KM. 
 
Potvrđeno je to Faktoru u ovoj instituciji, iz koje objašnjavaju da je to sastavni dio ukupnog duga poreznih obveznika-dužnika koji se vodi u prinudnoj naplati, a u koji su uključene sve obaveze po prijavama koje su porezni obveznici dužni sami obračunti i prijaviti, obaveze utvrđene u inspekcijskom nadzoru za koje se sačinjava zapisnik koji obuhvata obaveze za određeni porezni period i obaveze koje su se akumulirale prethodnih godina, prije prikaza navedenog stanja.

 Prvih 15 preduzeća na neslavnoj listi najvećih dužnika prema Poreznoj upravi 

Upitani za dugovanja javnih preduzeća, u PUFBIH odgovaraju da, od ukupnog iznosa duga, 155 poreznih obveznika sa većinskim udjelom državnog kapitala u strukturi vlasništva imaju dug po osnovu poreza, doprinosa, naknada i taksi od 1.274.079.118,78 KM, od čega se na glavni dug odnosi 1.050.455.173,42 KM, a na dug po osnovu zatezne kamate  223.623.945,36 KM. Dug poreznih obveznika  sa većinskim udjelom državnog kapitala, predstavlja 44,14 posto ukupnog duga.
 
- Oko 75 posto ukupnog duga odnosi se na dugovanja po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, doprinosa za zdravstveno osiguranje i doprinosa za nezaposlenost – objašnjavaju u Poreznoj upravi FBiH.   

Zapljena i prodaja imovine krajnja je mjera 

Upitani koliko je teško naplatiti dugove, s obzirom na to da je, ilustracije radi, nedavna situacija sa prinudnom naplatom rudnicima u Zenici i Brezi, kada su rudari obustavili proizvodnju i organizirali protest, pokazala da to nije jednostavan proces, u Upravi kažu da je teško, ali da poduzimaju sve što je u njihovoj moći. 

Prva mjera koju poduzimaju u postupku prinudne naplate jeste obustava svih transakcija poreznog obveznika dužnika, tzv. blokada računa.

- U 2019. godini doneseno je 26.961 rješenje, od čega 7.828 o pokretanju postupka prinudne naplate, 3.872 o naplati poreznih obaveza iz novčanih sredstava, 2.567 o obustavi platnih transakcija preko računa poreznih obveznika, 5.269 o naplati iz cjelokupne imovine poreznog obveznika, 316 o konstituisanju hipoteke, odnosno zabrana otuđenja na imovinu i 310 ostalih rješenja. Hipoteka na imovinu dužnika je konstituisana na iznos duga 82.566.564 KM – predočili su nam podatke iz Porezne uprave. 

Kada se iscrpe sve mjere prinudne naplate, kako dalje objašnjavaju, kao krajnja mjera primjenuje se i zapljena i prodaja zaplijenjene imovine. U 2019. godini organizirane su 154 javne prodaje zaplijenjene imovine, a prodata je ona u vrijednosti 1.175.481 KM. Sa poreznim obveznicima zaključeno je 290  sporazuma o odgođenom plaćanju ili plaćanju duga na rate, po kojima je naplaćeno 13.959.888 KM duga.

Željeznice FBiH najveći dužnik 

Kako dalje objašnjavaju, u cilju smanjenja duga, svim poreznim ispostavama dat je nalog da putem aplikacije poreznih evidencija prate naplatu poreznih obaveza, podnošenje specifikacija i drugih poreznih prijava, te da utvrde koji to porezni obveznici nisu podnijeli specifikacije uz isplatu plaće i druge porezne prijave i nisu izvršili uplatu dospjelih doprinosa za zaposlenike.

Također, dat je i nalog da utvrde koji porezni obveznici imaju evidentiran dug po osnovu javnih prihoda, da izdaju naloge za plaćanje u slučajevima u kojima nije bio izdat nalog, da identificiraju porezne obveznike koji često vrše prijavu ili odjavu zaposlenika u Jedinstveni sistem i da identificiraju porezne obveznike koji nikako ili veoma rijetko evidentiraju promet putem fiskalnih uređaja.   

- Međutim, provođenjem procedura prinudne naplate, odnosno stavljanjem hipoteke na imovinu, blokadom transakcijskih računa, donošenjem rješenja o naplati duga iz novčanih sredstava, dužne obaveze po osnovu javnih prihoda nisu se mogle naplatiti jer su ti porezni obveznici nelikvidni. I u narednom periodu Porezna uprava Federacije BiH će nastaviti da poduzima mjere i radnje propisane Zakonom o Poreznoj upravi Federacije BiH i Pravilnikom o procedurama prinudne naplate. Međutim, to nije dovoljno, jer se pitanje duga mora riješiti sistemski – kažu iz Uprave.

Rukovodiocima zabraniti obavljanje javnih funkcija 

Potcrtavaju da je stanje duga javnih prihoda već dugo vremena zabrinjavajuće i da je krajnje vrijeme da se podvuče crta i ovaj problem počne sistemski, odnosno zakonski riješavati.

- S obzirom na to da je iznos duga koji se vodi u Poreznoj upravi oko 2,8 milijardi, jedna od primarnih reformskih aktivnosti treba biti rješavanje postojećeg poreznog duga i iznalaženje mehanizama za sprečavanje rasta duga u budućnosti. U tom pravcu Porezna uprava je imala više inicijativa i konkretnih prijedloga.

Na pitanje kako je moguće da, naprimjer, direktori javnih preduzeća koje ima milionske dugove, u isto vrijeme imaju enormna primanja, u Poreznoj upravi kažu da su, između ostalog, u svojim inicijativama predlagala je da se zakonom zabrani obavljanje svih javnih funkcija rukovodiocima privrednih društava i drugih poslovnih subjekata koji su vršili utaje poreza ili su svjesno izbjegavali da prijave i plate porez.