Državne institucije cijelu prošlu godinu kao i ovu funkcioniraju na odlukama o privremenom finansiranju kojima je omogućeno samo finansiranje osnovnih budžetskih isplata i vanjskog duga, ali ne i realizacija važnih projekata.

Tegeltija je pred novinarima izrazio očekivanje da će ministri u ponedjeljak usvojiti budžet i uputiti ga Predsjedništvu BiH koji je, prema Ustavu BiH, stvarni predlagač budžeta institucija BiH, a potom se procedura nastavlja u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Nacrt zakona o budžetu institucija i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2022. godinu u proceduru je 27. maja uputio ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda (HDZ). Prema Nacrtu budžet BiH za 2022. godinu iznosi 1.073.600.000 KM od čega su izdvajanje prihoda od indirektnih poreza za nivo BiH 865.500.000 KM, a ostatak su vlastiti prihodi.

Ukoliko ministri usvoje ovako predložen budžet, on će biti upućen Predsjedništvu BiH koji je formalni predlagač tog dokumenta, a predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović (SDA) najavio je ranije da će to tijelo djelovati promtno i vrlo urgentno.

Tim dokumentom predviđeno je i izdvajanje sredstava za opće izbore koji su planirani za 2. oktobra, ali prema saznanjima Centralne izborne komisije BiH predviđeno je 13.003.000 KM, što je nedovoljan iznos u odnosu na potrebna sredstva budžet za CIK, odnosno niži je za oko 2,5 miliona KM te su iz CIK-a pozvali ministre da usklade budžet s potrebama državnih institucija.

CIK je 4. maja donio odluku o raspisivanju i održavanju općih izbora 2022. godine. Shodno odredbama Izbornog zakona, nadležne bh. vlasti trebale su osigurati sredstva za izbore u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora, ali to se još nije dogodilo. Zbog toga su najviši međunarodni predstavnici u BiH uputili pismo Vijeću ministara u kojem upozoravaju da međunarodna zajednica zadržava neophodne instrumente kako bi zaštitila održavanje općih izbora.

Ocijenili su da je nepostojanje godišnjeg državnog budžeta 2021. i 2022. godinu, uprkos nedavnom usvajanju Globalnog fiskalnog okvira 2022.-2024. posljedica nefunkcioniranja institucija na državnom nivou i procesa donošenja odluka, što je primoralo institucije BiH na privremeno finansiranje u posljednjih 15 mjeseci.

Pismo su uputili visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt, šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH Johanm Sattler, te ambasadori Njemačke, Japana, Kanade, Francuske, Italije i Holandije.