Dolaskom hladnijih dana, kada se aktiviraju mnoga ložišta, počinju muke za stanovnike bh. gradova zbog povećanja zagađenosti. Naročito su na udaru stanovnici Zenice, Sarajeva i Tuzle gdje zagađenja budu znatno iznad dozvoljene granice. Stoga smo u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma zatražili da nam odgovore da li je nešto učinjeno na smanjenju zagađenja. Pričali smo i sa ljekarom Harunom Drljevićem, članom Eko foruma Zenica koji naglašava da se na terenu ništa nije promijenilo.

Jačati inspekcijski nadzor

Podsjećamo, Zastupnički dom FBiH je još u martu 2017. razmatrao problem zagađenosti zraka u FBiH i usvojio više zaključaka u kojima su, između ostalog, tražili donošenje novog zakona o zraku u FBiH. Zahtjevali su i da se obezbjedi efikasan, pouzdan i transparentan sistem kontrole emisija kroz uspostavu katastra zagađivača i registra ispuštanja i prijenosa zagađenja.

- Ministarstvo je u skladu sa Programom rada Vlade FBiH za 2018. godinu pristupilo izradi Prednacrta zakona o zaštiti zraka s ciljem daljeg procesa usklađivanja sa regulativom Evropske unije koja pokriva oblast kvaliteta zraka i klimatske promjene. Kroz uspostavljeni registar zagađivača i zagađivanja prate se godišnje emisije zagađujućih materija od pojedinih operatora. Na temelju raspoloživih i neverificiranih podataka kojima raspolaže Ministarstvo u okviru vođenja registra o postrojenjima i zagađivanjima, evidentno je da nije došlo do značajnijeg smanjenja emisija zagađujućih materija u zrak u periodu 2013.-2016. godina - naveli su nam iz Ministarstva okoliša i turizma FBiH.

Dodaju kako prostora za poboljšanje postoji.

- Ministarstvo je stajališta da je potrebno jačati inspekcijski nadzor u oblasti okoliša na svim nivoima. Jačanje inspekcije za urbanizam i građenje, u dijelu njene nadležnosti, tamo gdje operatori nisu obveznici okolinske dozvole, je krucijalno kada je u pitanju kvalitet zraka na lokalnom nivou - navode i dodaju kako je ovo ministarstvo uradilo Prijedlog zakona o zaštiti okoliša i uputilo na Vladu Federacije BiH, a koji je potom upućen u parlamentarnu proceduru - naveli su. 

Ljekar Harun Drljević, koji je i član Eko foruma Zenica kaže kako će bh. građani i ove godine biti izloženi zagađenju jer se ništa nije promijenilo na terenu.

- Ni na koji način nam nije bolji zrak, pa ćemo i ove zime biti taoci loših rješenja. U Zenici ne rade mjerači zraka, odnosno, gradski displeji. Oni su postavljeni samo tek tako. A kada su radili nisu bili kalibrirani tako da podaci sa njih nisu bili validni. Dakle, neko ih je postavio na neadekvatna mjesta. To se postavlja u skladu sa ružom vjetrova, ne smije se stavaljati ispod dva metra jer tada imate utjecaj auspuha, a ni iznad 15 metara zbog drugih utjecaja. Kada sam ja vidio da je stavljen mjerač na jedan od objekata gdje nikako ne bi trebalo i pitao odgovornu osobu za to, rekao mi je: "Pa vidiš da se odozgo sve vidi". Dakle, ljudi nemaju pojma gdje se postavlja i svi rezultati koji su od tih mjerača dolazili nisu relevantni, a sada usput i ne rade - ispričao nam je Drljević.

Osvrnuo se i na okolinske dozvole.

- Kod nas nijedna okolinska dozvola u Zenici nema studiju nultog stanja. Nema početno stanje. Kakvo god da je konačno stanje, vi ne znate kakvo je početno, pa ne možete ništa ni znati da li su okolinske imale efekta. Zbog svega mi Zeničani, a i vi u Sarajevu, konstantno smo eksponirani toksičnim polutantima (materije koje zagađuju atmosferu) i na taj način naš zdravstveni bilten će u budućnosti svakako izgledati loše - govori Drljević.

Upozorava da su prije svega respiratorni organi direktno izloženi zagađenju, zbog čega su akutne i hronične infekcije u stalnom porastu.

Ne možemo čekati da vi iz Sarajeva dođete

- Toksični polutanti izazivaju degenerativna i maligna obiljenja kao najtežu komplikaciju zagađenja. I na kraju, najranjivije kategorije su neprestano izložene zagađenju a to su djeca, trudnice i stariji ljudi koji već imaju postojeća oboljenja, tako da im ovo još više zagorčava život - rekao je Drljević.

Na kraju smo ga upitali šta je rješenje?

- Prije svega treba nam adekvatan monitoring (praćenje) stepena zagađenosti. Kada imamo te podatke onda se mora uvesti
adekvatna okolinska dozvola koja će se nakon studije nultog stanja pratiti i vidjeti šta će se nakon toga desiti. I treće, mora se unijet element krivične odgovornosti za narušavanje zdravlja stanovništvu. Krivična odgovornost i za one koji prave okolinske dozvole. Ako napravite okolinsku dozvolu koja ne valja morate zbog toga i odgovarati. I na kraju, zakonska legislativa se mora promijeniti unutar Parlamenta FBiH kojom bi se ojačale ingerencije lokalne zajednice koja trpi direktni zulum zagađenja. Mi ne možemo čekati da vi iz Sarajeva dođete, ili ne dođete, i konstatujete stanje. Svaka lokalna zajednica koja trpi zulum aerozagađenja mora imati snažnije zakonske instrumente, svog inspektora i svu kaznenu politiku. Ali za ovo ne postoji dobra volja - zaključio je Drljević.