Rezultat je to, kaže prim. dr. Ednan Drljević, načelnik Odjela za infektivne bolesti Kantonalne bolnice Zenica i član Upravnog odbora Asocijacije infektologa BiH, potcijenjenih specijalizacija.

- Radi se o ljekarima koj nemaju ili imaju vrlo malo dežurstava i uglavnom žive od čiste osnovne plaće. Ne znajući kolika je njihova važnost, oni nisu bitni pojedinim direktorima domova zdavlja i bolnica sve dok ne izbije jedna ovakva epidemija kojoj svjedočimo - kaže Drljević i dodaje da u ovu grupu spadaju i mikrobiolozi bez kojih je rad epidemiologa i infektologa nemoguć.

Prim. dr. Ednan Drljević

Naglašava kako svaki grad u Zeničko-dobojskom kantonu, osim Zenice, ima po jednog epidemiologa, dok Vareš, Olovo te još neka manja mjesta nemaju nijednog.

- Svaki dom zdravlja trebao bi imati najmanje dva epidemiologa, ali situacija na terenu je takva da više od pola njih imaju po jednog. No, niko ne postavlja pitanje – šta kad se ljekar razboli ili ode na godišnji odmor – navodi Drljević.

Smatra da je krajnje vrijeme da neko snosi krivicu – zašto direktori domova zdravlja do sada nisu raspisivali specijalizacije te zašto se epidemiolozima nisu dali adekvatne uvjete za rad i djelovanje.

- Ulaganje u takve specijalizacije ulaganje je u budućnost jer one nisu samo tipično stručno-medicinske, nego su naslonjene na kompletno društvo, a u nekim državama lokalni epidemiolozi nalaze se pri općinama, odnosno plaćaju ih općine. Znači, ako domovima zdravlja nije u interesu da ih imaju, neka budu pri općinama jer se epidemiolozi ne bave samo infektivnim bolestima, nego i karcinomom, dijabetesom, visokim pritiskom… - objašnjava Drljević.

Trenutan broj epidemiologa i mikrobiologa po glavi stanovnika u BiH najbolje oslikava stanje po kojem, kaže Drljević - epidemija niti je bilo, niti će ih biti.

- U Zeničko-dobojskom kantonu ima šest epidemiologa i osam infektologa, od kojih su dva na trajnom bolovanju. Slično je i u ostalim kantonima. Dakle, šest epidemiologa, šest infektologa i šest sanitarnih inspektora izdržalo je prethodnih mjeseci, a pregledano je hiljade bolesnika. U takvoj smo situaciji da nam trenutno ni dupli broj epidemiologa, infektologa i mikrobiologa ne bi bio dovoljan kako bismo u slučaju epidemije mogli adekvatno odgovoriti na zadatke – dodaje Drljević.

Naglašava kako su epidemiolozi, infektolozi i mikrobiolozi razočarani ponašanjem predstavnika društvenih zajednica, ali i pojedinih kolega, koji se, kaže Drljević, često miješaju u njihov posao.

- Mislim da se naše mišljenje i preporuke trebaju više uvažavati. Često nam neke kolege sa drugim specijalizacijama nameću svoje mišljenje, ali i predstavnici vlasti, počev od državnog, pa sve do lokalnog nivoa. Neurohirurg nikome ne dozvoljava da mu priča o tumoru mozga, tako ni nama niko ne bi trebao nametati mišljenje o epidemijama i načinu kako tretirati zaražene pacijente. Nažalost, nama se svi miješaju u posao i što je najgore ne uvažavaju se naša mišljenja i preporuke, a kad se pojave komplikacije, svi se izvuku i sve isporuče nama – kaže Drljević.

Broj ljekara u esktremnim situacijama, kakva je epidemija koja nas je zadesila, uvijek je mali, ali se dobrom organizacijom, kaže prim. dr. Harun Drljević, predsjednik Ljekarske komore Federacije BiH, takvo stanje može prevazići.

Prim. dr. Harun Drljević

- Ne znam pravu situaciju kada je riječ o broju epidemiloga, ali znam da su neki gradovi, poput Konjica, bili u situaciji da nemaju nijednog takvog ljekara, što je nedopustivo. Mišljenja sam da u ovakvim situacijama epidemiolozi ne moraju biti na udarnim tačkama, to mogu kolege koje rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i oni to i jesu. Epidemiolozi trebaju kordinirati rad unutar svoje zone djelovanja i indicirati koje pacijente treba testirati, odnosno kako se treba ponašati prema klasterima koji su unutar pojedinih oblasti koje pokriva dom zdravlja. On što bih naglasio jeste da u budućnosti svaki dom zdravlja treba imati barem jednog epidemiologa, koji bi svojom uvezanošću na nivou kantona bili sasvim dovoljni da adekvatno odgovore situaciji poput epidemije koronavirusa – istakao je Drljević.

Dr. Rifat Rijad Zaid, predsjednik Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije Federacije BiH, kaže kako je Bosna i Hercegovina prva na listi zemalja u Evropi sa najmanjim brojem ljekara.

- Bili smo na predposljednjem mjestu po broju ljekara na 100.000 stanovnika, a onda nas je pretekla i Albanija, pa smo sada zadnji. Situacija je takva da godinama grcamo u problemima kada je riječ o pojedinim granama medicine. Posljednjih mjeseci do izražaja došao je nedostatak epidemiologa i infektologa. Mislim da se "problem Konjica" može preslikati na sve dijelove BiH, a to smo najbolje mogli osjetiti kroz krizne štabove jer je zastupljenost epidemiologa i infektologa u njima u jako malom broju – ističe Zaid.

Dr. Rifat Rijad Zaid

Kako bi se stanje popravilo Zaid smatra da specijalizacije treba rapidno ubrzati, ali na način da se, kako kaže, njihovo planiranje vrati na mjesto gdje je uvijek bilo, a to su zavodi za javno zdravstvo i ministarstva zdravstva koja bi nadgledala proces.

- Nije lako "proizvesti" ljekara specijalistu. Nakon šest godina studija i nekoliko godina rada, tek tada kvalificirani su za specijalizaciju koja traje šest, a neke i sedam godina - naglasio je Zaid.