Srbija je u samom vrhu u svijetu po broju novozaraženih i preminulih od posljedica COVID-19, a pri samom dnu po broju vakcinisanih među zemljama koje su na vrijeme nabavile sve vrste vakcina.

U toj državi je u posljednja 24 sata koronavirisom zaraženo više od 6.900 osoba od testiranih 24.490. Preminule su 64 osobe. Hospitalizirano je skoro 6.800 osoba, a na respiratoru je 277 bolesnika.

Dramatičan porast novozaraženih bilježi i Hrvatska. Jučer je u ovoj zemlji bio najgori dan u četvrtom valu pandemije - čak 4.571 odoba zaražena je SARS-CoV-2. U posljednja 24 sata zabilježeno je 4.154 novih slučajeva zaraze na 12.300 testiranih, a umrlo je 26 osoba. Na bolničkom liječenju je 1.231, a na respiratoru 160 osoba.

U Zagrebu je pozitivna gotovo svaka druga osoba, a prema odluci nadležnih vlasti, sve bolnice u glavnom gradu Hrvatske postaju Covid-bolnice.

U BiH jučer je registrovano 1.099 novih slučajeva zaraze koronavirusom, ali je prijavljeno 27 smrtnih slučajeva od posljedica COVID-19. Danas 819 novih slučajeva zaraze i 25 smrtnih ishoda, što je puno manje novozaraženih u odnosu na susjedne zemlje. No, ono što stručnjake zabrinjava je i dalje visoka brojka preminulih u našoj zemlji od posljedica COVID-19.

Prim. dr. Ednan Drljević

- Ništa se posebno ne dešava u susjedstvu, kada je riječ o pandemiji, osim što Hrvatska i Srbija puno više testiraju od nas - kaže prim. dr. Ednan Drljević, infektolog.

Prema njegovim riječima, Hrvatska je ranije dnevno testirala 150 osoba, a sada je taj broj daleko veći.

- Hrvatska ima ogroman broj novozaraženih upravo zato što je povećala broj testiranja. S druge strane, virus je u ovom valu otišao među mlađu populaciju jer je starija uglavnom vakcinisana. Prosjek zaraženih u Hrvatskoj trenutno je 46 godina, to je radno aktivna populacija, omladina i djeca. Kod nas se djeca najmanje testiraju, pa i ne znamo koliko ih je zaraženo. Nemaju tako izražene simptome, ali je činjenica da se mahom razbolijevaju. To je logično jer virus ide tamo gdje su nevakcinisani, a to su djeca. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je da od naredne godine počne vakcinacija djece od pete godine života, a razlog je što je u toj grupi najviše oboljelih jer je to populacija koja se najviše kreće i prenosi virus – pojašnjava Drljević.

Kaže kako je sreća za BiH što trenutno nema veliki broj hospitaliziranih jer zaraženi uglavnom imaju lakšu i srednje tešku kliničku sliku, pa ne dolaze u bolnice. No, problem je, dodaje Drljević, što je od hospitaliziranih, velika brojka onih koji završe na intenzivnoj njezi.

- Smrtnost u Srbiji je od 90 do 95 posto. U Hrvatskoj je ta brojka dosta manja jer oni sada koriste i ECMO aparate – navodi Drljević.

Važno je, kaže, znati da se težina situacije ne mjeri po broju oboljelih, nego po broju hospitaliziranih i umrlih.

- Ako bolje pogledamo postotak smrtnosti u BiH i Hrvatskoj je isti i to je ono što me zabrinjava. Broj umrlih jučer u te dvije zemlje je praktično bio isti, jedan više ili manje, ali vidimo da je broj novozaraženih daleko veći u Hrvatskoj nego u BiH. To može biti da BiH malo testira, što je najvjerovatnije, ili da je to neki drugi razlog koji ja ne znam – naglašava Drljević.

Dodaje kako je teško prognozirati kako će se pandemija u BiH razvijati u narednom periodu.

- Hrvatska i Srbija tačno znaju koliko imaju vakcinisanih. BiH – ne! Dosta ljudi je vakcinisnao izvan zemlje, nigdje nisu registrirani. To je razlog zbog kojeg ne možemo raditi projekcije za naredni period. Mi smo gotovo mjesec na platou, ali me brinu ranija iskustva sa valovima. Ranije je bilo kako je kod nas sve pod kontrolom da bismo na kraju bili najgori. Toga se bojim jer u BiH na platou pik uvijek kasni u odnosu na Srbiju i Hrvatsku. Nisam Baba Vanga i ne želim to biti, teško je davati prognoze za BiH, ali je činjenica da premalo testiramo i da sporo teče vakcinacija. Rekao bih da moramo biti oprezni i spremni za sve moguće scenarije. Svi se nadamo intimno kao ljudi najboljem, ali kao stručnjaci nemamo na čemu bazirati neku ozbiljniju nadu – istakao je Drljević.

Pozvao je građane da poštuju epidemiološke mjere, inspekciju da kažnjava one koji to ne čine, a one koji se nisu vakcinisali, da to urade.

- Ja bih, prije svega, svim zdravstvenim radnicima, preporučio i treću vakcinu jer smo se prvi vakcinisali, a onda i cjelokupnom stanovništvu. Znamo da proces vakcinacije trenutno ne teče kako bi trebalo. Mi smo provelu anketu, i na osnovu toga mogu kazati da, kako bi se broj vakcinisanih povećao, ljudima trebaju biti dostupne sve vakcine, ali i da oni koji provode vakcinaciju, dođu do svake kuće. Po selima i zaseocima uglavnom su stari ljudi koji ne mogu doći do vakcinalnog punkta. Puno je starih i napuštenih lica, koji ne mogu sami doći. U Austriji imate autobus koji vozi po ulicama i vakciniše ljude. Moje mišljenje je da se građanima treba omogućiti izbor vakcine, proširiti punktove vakcinacije i na mjesne zajednice i unaprijediti vakcinalnu kampanju. To bi pomoglo većem odzivu ljudi – zaključio je Drljević.