Navodi da je ključno ponašanje i savjest građana, ali i to kakav je imunološki status građana u BiH.

- Kada bismo znali koliko imamo bolesnika sa padom otpornosti u BiH, sa komorbiditetima, to bi nam u mnogome pomoglo. Ali to je predmet jednog naučnog istraživanja. No, i sve drugo je vrlo važno, posebno da se pridržavamo općih epidemioloških mjera neovisno od toga da li dolazi do restrikcije ili relaksacije tih općih epidemioloških mjera - kaže dr. Ahmetagić.

Navodi da smo mogli vidjeli i u regiji, odnosno šire, u Njemačkoj, da je produkcijski broj bio pao na 0,7, a onda je poslije uvođenja fleksibilnih mjera došlo do ponovnog porasta oboljelih od koronavirusa.

Pratiti i saopćavati repordukcijski broj 

- Slična situacija, ako govorimo o BiH, može da se desi i ovdje. Volio bih da u tom dijelu, u Federalnom štabu svaki dan nam saopćavaju koliko je redukcijski broj za BiH, da građani BiH, pa i stručna lica imaju taj podatak. On bi nam automatski mogao dati odgovor na to pitanje. Predlažem da se na sastancima Federalnog štaba pita kakva je situacija u FBiH, ali i u BiH - kaže dr. Ahmetagić. 

No, smatra da, što se tiče uvjeta za ublažavanje mjera u BiH kada je u pitanju koronavirus u pitanju, prerano.

- Mislim da smo i kao građani, ali i ako ima takvih situacija u stručnom dijelu, a vjerovatno da ima, već praktično zaboravili na određene stvari. Valjda je to u genima bosanskog naroda, da je tako. To nije dobro. Nije dobro ni da u stručnom smislu razmišljamo da je epidemija, odnosno pandemija završila, a isto tako, kada su građani u pitanju. U tom dijelu će sigurno bolje proći, kao što je i do sada bila situacija u onim dijelovima svijeta gdje budu savjesni i odgovorni građani - naglašava dr. Ahmetagić. 

Ističe da se samo savješću i odgovornošću u BiH i uspjelo dovesti, u ovom dijelu epidemije, odnosno pandemije, da ne dođe do eksponencijalnog, naglog porasta, i da nemamo enormno veliki broj i oboljelih i smrtnih slučajeva. 

- Ali to ne znači da virus neće iskoristiti svoju priliku i da možda u tom drugom valu neće doći do takve teške situacije. Ono što je posebno značajno i važno kada razmišljamo o svim dešavanjima je, po mom mišljenju, da mi još nismo završili ni tunekakvu prvu fazu, taj prvi val. A već neki misle da je sve gotovo. Mislim da uopće nismo završili prvu fazu i u tom dijelu moramo biti spremni sve do onog trenutka dok se ne otkrijmu adekvatni lijekovi, kakvi ne postoje sada, i dok ne bude vakcinacija, na te opće epidemiološke mjere zaštite od kapljičnih respiratornih infekcija, inače, neće biti dobra situacija - naglašava dr. Ahmetagić. 

Na ulici, na izletištima, kaže dr. Ahmetagić, ponašanje građana govori o tome da li poštujemo prvo sebe, pa onda i najbliže.

Nema opravdanja za nenošenje maske i rukavica

- Mislim da život mora teći dalje, ali sa koronavirusom. Čak i kada dođe do ublažavanja mjera, kao i u susjednim zemljama, svugdje planiraju ponovne restrikcije, ako taj reprodukcijski broj pređe iznad 1 posto. U tom dijelu će sigurno i u BiH stručni stožeri morati isto tako da postupaju u cilju prevencije ponovnog, naglog povećanja broja oboljelih i smrtnih slučajeva - navodi dr. Ahmetagić. 

Kaže da nema opravdanja za građane koji ne nose zaštitne maske i rukavice. Zaključuje kako se radi o neodgovornom ponašanju prema sebi i prema drugima u zjednici.

- To je krajnje neodgovorno ponašanje, prvo, prema sebi, pa onda prema svojim najbližim, pa prema komšijama, pa prema čovjeku inače, ljudskom biću koje bi trebalo da razumije da to treba da bude drugačije - navodi dr. Ahmetagić. 

Govorio je i o tome da li će nam ljeto donijeti olakšanje kada je u pitanju koronavirus.

- To zavisi od nas. Mi ćemo imati povećanje broja oboljelih. Ljeto ovom virusu, odnosno visoke temperature, kako sada stoji situacija, apsolutno neće bitno ništa utjecati. Naravno da tokom ljeta možemo očekivati jedno zatišje, ako i da građani budu savjesni. Treba u jesen i zimu očekivati ponovno porast broja oboljelih. A, istovremeno i drugih zaraznih bolesti, kao što je sezonska gripa što bi mogao biti veliki problem, ne samo kod nas nego i u svijetu - naglašava dr. Ahmetagić. 

Ne treba eksperimentisati s lijekovima 

Građanima BiH stoga poručuje kako su mjere lične zaštite od iznimne važnosti, a kada su u pitanju lijekovi, da se ne eksperimentiše.

- Samo lijekovi za ublažavanje, skidanje temperature, od kojih je, ako neko nije alergičan, Paracetamol broj 1, dolaze u obzir. Nikakve druge lijekove ne preporučujem građanima. Svi ostali građani, koji trebaju bilo kakve druge lijekove, su za bolničko liječenje - poručuje dr. Ahmetagić.

Ističe da je prije deset godina, kada je bila pandemija H1N1 (nove gripe) u svijetu, dogovarano da postoji zajednički štab za državu BiH koji bi djelovao u kriznim situacijama.

- Nažalost, zbog dnevno-političkih razmišljanja i prepucavanja političara, nikada nije došlo do realizacije. Na papiru, pri Ministarstvu civlnih poslova BiH na nivou države postoji Odjel za zdravstvo, i to stručno-savjetodavno tijelo bi trebalo da ima funkciju kriznog štaba za državu. Ali to je samo manje-više na papiru. Vidjeli smo da Vijeće ministara BiH u tom dijelu nije razmatralo na svojim sastancima tu problematiku. Naravno da je lakše rukovoditi svim mjerama i kada su u pitanju zarazne bolesti, ali i neke druge krizne situacije kakve mogu da se jave u jednoj državi, kao što su, naprimjer, zemljotresi - kaže dr. Ahmetagić.