Nedavno je na društvenim mrežama bio objavljen apel da je mladoj ženi iz Zenice hitno potrebna krv, a sudeći prema komentarima korisnika društvenih mreža, odziv je bio velik jer se ubrzo javio veliki broj ljudi širom Bosne i Hercegovine, koji su drage volje željeli pomoći.

Prema riječima dr. Sanje Nikić, načelnice Transfuzijskog centra Kliničke bolnice Zenica, njihove zalihe krvi nisu konstantne, te se mijenjaju ovisno o količini dnevno i mjesečno prikupljene krvi i realne potrebe, odnosno zahtjevima sa bolničkih Odjela za određenim krvnim pripravcima određene krvne grupe.

- Povremeno se dešavaju situacije da su smanjene zalihe pripravaka određene krvne grupe, zbog povećanog broja zahtjeva za jednog ili više pacijenata, kada smo primorani raspodjelu krvi odrediti prema hitnosti stanja pacijenata. Bitno je naglasiti da mimimalne zalihe krvnih pripravaka svih krvnih grupa uvijek postoje, ta da zbrinjavanje životno ugroženih pacijenata ne ovisi o dozama krvi koje će tek biti prikupljene u budućim akcijama ili apelima javnosti, nego se rješava postojećim zalihama – kazala je dr. Nikić.

Dodala je kako su prosječne mjesečne potrebe njihove ustanove za krvlju oko 500-550 doza, a zadovoljavaju ih dijelom u akcijama darivanja krvi koje organiziraju općinske organizacije Crvenog križa Zeničko-dobojskog kantona ili sekcija dobrovoljnih davalaca u nekim radnim organizacijama.

- Zalihe krvi dijelom se nadopunjuju i od dobrovoljnih davalaca koji samoinicijativno dolaze u Transfuzijski centar, a dio potreba, nažalost, obezbjeđuje porodica pacijenta kojem je krv potrebna, ukoliko prva dva načina prikupljanja krvi nisu dostatna – naglasila je.

DR. Sanja Nikić, FOTO: KB Zenica

Krv koja se prikuplja od davalaca krvi se prerađuje u komponente krvi/krvne pripravke, koje imaju i različit rok trajanja i način skladištenja. Naprimjer, pripravci eritrocita se čuvaju do 35 dana na 4°C, pripravci trombocita do 5 dana na 22°C, a pripravci plazme 3-36 mjeseci u posebnim zamrzivačima na temperaturama od -18 do -36°C.

- U FBiH ne postoji službena procedura slanja krvi iz jedne ustanove u drugu, međutim, u iznimnim situacijama je moguća, i tada se dogovara na nivou rukovodećih osoba iz tih ustanova. Postoje slučajevi gdje neki veći centar stalno opskrbljuje krvlju manje ustanove, ali KB Zenica trenutno nema takvu suradnju ni sa jednom ustanovom u FBiH – navela je dr. Nikić.

Odgovarajući na pitanje da li je bilo slučajeva da neko za novac ponudi ili "naplati" svoju krv, naša sagovornica je istakla su principi davalaštva krvi "dobrovoljno, besplatno, anonimno i solidarno", tako da oni kao transfuzijska ustanova ne podržavaju bilo koji način plaćanja davalaštva krvi novcem.

- Međutim, nije moguće isključiti da se takve situacije već i ne dešavaju, ali one same po sebi smanjuju sigurnost krvi i sigurno su nešto protiv čega se treba boriti. Na kraju bih napomenula da je osiguranje potrebnih količina krvi za liječenje pacijenata obaveza svakog društva u cjelini, ali i svakog pojedinca, te bismo se prije nego potražimo ogovorne za nedostatne zalihe trebali zapitati šta svako od nas može učiniti da pomogne. Krv treba čekati pacijenta, a ne obrnuto! – zaključila je.