Radi se o virusu tip B, a očekuje se da će epidemijski prag biti prijeđen polovinom januara, dok će vrhunac obolijevanja uslijediti krajem januara i početkom februara.

Iako je u prethodne dvije godine zabilježena vrlo niska stopa obolijevanja od gripe, prema riječima dr. Sanjina Muse, rukovodioca Službe za epidemiologiju, očekuje se da će ove brojke sada biti veće.

Hoće li COVAX vratiti novac

- Istakao bih da je ove godine porastao insteres građana za vakcinaciju protiv gripe. Na nivou Federacije BiH potroši se oko 40 do 50 hiljada doza, što je ispod brojke koja bi trebala biti. No ove sezone postoji interes, i dalje ima doza i što je najvažnije još nije kasno vakcinisati se protiv gripe, pa bih i ovim putem pozvao, prije svega, starije i imunokompromitirane da se vakcinišu - kaže Musa.

Kada je riječ o COVID-19, prošle sedmice na području Federacije BiH hospitalizirana su 24 pacijenta, a zabilježen je i jedan preminuli.

- U poređenju sa stanjem koje smo imali u martu 2021, kada je sedmično bilo oko 1.500 hispitaliziranih, možemo kazati da je trenutna situacija zadovoljavajuća. Naravno, da nadzor nad COVID-19 i dalje postoji, a ove sezone krenuli smo i sa aktivnostima integracije bolesti u rutinski nadzor. Tokom akutne faze imali smo nadzor nad hitnim slučajevima, a sada se to radi prije svega nad teškim akutnim respiratornim infekcijama. Promijenjana je i strategija testiranja, u smislu da se više ne rade masova testiranja.

Na globalnom nivou i dalje je dominantna omikron varijanta koja se pojavila krajem prošle godine. No ono što su stručnjaci sada detektovali, kaže Musa, jeste genetska različitost podlinija unutar omikron varijante koronavirusa.

- I dalje je dominantna BA.5 podlinija, ali sada se vide i nove poput BQ.1 koja postaje sve dominantnija. Ovdje ne važno naglasiti da u smislu kliničkih svojstava koje proizvode, one se ne razlikuju značajno i većina infekcija povezana je sa gornjim respiratornim traktom za razliku od prvih godina pandemije kada su bili dominantni slučajevi infekcija donjeg respiratornog trakta, praćeni teškim upalama pluća.

BiH ne može se pohvaliti brojem vakcinisah protiv COVID-19, a u vrijeme najvećeg broja oboljelih, jedan dio stanovništva pokazivao je otpor za vakcinacijom. Musa kaže da se sada sedmično u Federaciji BiH bilježi stotinjak vakcinisanih.

- Interes jeste puno manji nego ranije, ali struka i dalje preporučuje, naročito rizičnim grupama, da se vakcinišu. Građanima su sada dostupne i bivalentne vakcine koje, pored sekvence originalnog soja, sadrže i omikron varijantu, a riječ je o podliniji BA.1.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, u Federaciji BiH za manje od 12 mjeseci dato je više od 1,2 miliona doza vakcina. No zbog slabog odziva stanovništva, veliki broj ih je i propao, jer im je istekao rok trajanja. Samo u FBiH, prema riječima našeg sagovornika, propalo je oko 600.000 doza.

- Među tim dozama najviše je onih čiji je rok upotrebe bio šest mjeseci - kaže Musa.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, u našu zemlju je putem COVAX mehanizma stiglo svega 332.640 doza. To je 27 posto od ukupnog broja plaćenih 1.232.000 vakcina koje je naša zemlja, po prosječnoj cijeni od 10,55 dolara, što kada se sabere iznosi 12.997.600 dolara, platila Globalnoj alijansi za vakcine (GAVI). COVAX BiH duguje još 899.360 doza.

Iz ovog Ministarstva prošli mjesec su nam rekli "kako vlade entiteta i Brčko distrikta BiH još nisu donijele konačnu odluku, odnosno da još traju konsultacije u vezi s konačnim ishodom po ovom pitanju".

Musa kaže da je od ukupnog broja tih vakcina Federaciji BiH pripalo 800.000.

- O svemu se još pregovara. Ono što znam jeste da će COVAX vratiti sredstva, ali ne u potpunosti. Želim reći da je COVAX mehanizam bio dobra ideja u smislu internacionalizma, jer kada je riječ o pandemiji izazov je bio prvo proizvesti vakcinu u kratkom roku. I uspjelo se, za 11 mjeseci proizvedena je učinkovita i sigurna vakcina. U pandemiji je veliki izazov proizvesti dovoljan broj doza i distribuirati ih. Tu je COVAX zakazao, jer se očekivalo više u pravičnoj raspodjeli vakcina.

Porast oboljelih u Zapadnopacifičkoj regiji

Na pitanje postoji li bojazan da se u narednom periodu pojavi novi, opasniji soj koronavirusa, Musa odgovara kako to niko u svijetu pouzdano ne zna.

- Nakon delta varijante, omikron daje blaže kliničke slike, ali je on i dalje opasan za rizične grupe. Možemo očekivati da će se u budućnosti SARS-CoV-2 javljati kad i gripa, ali taj sezonski obrazac još nije uspostavljen. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) globalno prati virus. Trenutno u Zapadnopacifičkoj regiji (Kina, Japan, Južna Koreja) bilježi se porast oboljelih. Ono što se može reći jeste da je akutna faza pandemije iza nas, ali virus je i dalje oko nas, a kada će WHO proglasiti kraj pandemiji zavisi od parametara na globalnom nivou.

Na kraju, epidemiolog je naglasio i problem sekundarnog učinka pandemije kojem svjedočimo i između ostalog, pomenuo prijetnju od epidemija vakcinalno preventabilnih bolesti u BiH.

- U pandemiji je došlo do pada obuhvata za čak 30 posto u odnosnu na ranije godine. Cilj je podići svijest i roditelja i zdravstvenih radnika da se što prije nadoknade propuštene vakcinacije. Najviše smo zabrinuti za morbile, jer je tu najznačajniji pad vakcinacija. Za prošlu godinu obuhvat je bio 55 posto prvom dozom koja se daje od 12. do 24. mjeseca života, a potrebno je više od 95 posto. Pomenuo bi još nešto. Naime, mi smo tokom ove godine imali 37 slučajeva HIV-a, među njima i 12 slučajeva AIDS-a, što je značajniji porast u odnosu na prethodne godine. Razlog je smanjeni broj testiranja i otkrivanja bolesti tokom pandemije - zaključio je Musa.