Prema njenim riječima, "već sada svaka treća ili četvrta osoba, koja je preboljela zarazu, ima i postcovid sindrom".

- Problemi sa koncentracijom i umor češći su simptomi, a traju i više od tri mjeseca nakon prebolovanog COVID-19. To kod mnogih posljedično izaziva i anksiozni poremećaj jer mnogi koji se sretnu sa problemima sa pamćenjem, koncentracijom i konstantnim umorom, osjećaju tjeskobu. Ipak, da su ovo glavni simptomi i oni koji se najčešće javljaju govori i činjenica da čak i asimptomatski pacijenti, dakle oni koji nisu ni znali da imaju COVID-19 infekciju, često osjećaju iste simptome – kaže Ćorović-Kuburović.

Rizik od tromboze

Dodaje kako je uočeno da tokom COVID-19 infekcije postoji povećani rizik za nastanak arterijske i venske tromboze zbog upalne aktivacije koagulacije, hipoksije, imobilizacije te se opisuju slučajevi plućne embolije, duboke venske tromboze, cerebrovaskularnih incidenata i infarkta miokarda kod bolesnika sa COVID-19.

- Taj rizik od tromboze nije u vezi isključivo s trajanjem infekcije, nego se produžava i od tri do šest mjeseci nakon zaraze. Često nam dolaze takvi pacijenti! No, ono što je bitno jeste da to nije teško otkriti, pa i liječiti ako se ljudi jave na vrijeme. Svakodnevno imam pacijente kojima radim color dopler krvnih sudova nogu i tu se jasno može vidjeti ugrušak – navodi Ćorović-Kuburović.

U slučaju bola u prisima rade se krvni markeri na infarkt miokarda, ali i ekspertni ultrazvuk srca kojim je moguće steći uvid u stanje srčanih arterija (koronarnih arterija), koje ako se začepe, nastaje infarkt. Također, kako kaže naša sagovornica, moguće je vidjeti preležani infarkt, predispoziciju za njega i mnoge druge posljedice visokog krvnog pritiska te drugih srčanih oboljenja.

- S druge strane, pacijenti koji su imali upalu pluća, mali broj njih se oporavi i dva mjeseca nakon (tek 20 posto), a neki i tek nakon četiri mjeseca od pojave bolesti. Hronični kašalj javlja se puno rjeđe nego kod drugih preležanih plućnih bolesti, ali ipak kod desetak posto pacijenata. Događa se češće stezanje u prsima i nemogućnost dubokog udaha. Dijagnostika je dostupna, spirometrijom se vidi kakva je funkcija pluća, a RTG pokazuje morfologiju pluća. Po potrebi može se uraditi i CT kao i CT angiografija ukoliko se sumnja na neka teža oboljenja – objašnjava Ćorović-Kuburović.

U sklopu postcovid sindroma, koji se podrazumijeva ako, kako doktorica dalje navodi, simptomi bolesti traju duže od tri sedmice, i brojni su drugi simptomi poput: povišenog krvnog pritiska, pojačane srčane aritmije, nesanice, bolova u kostima i mišićima, poremećaja rada bubrega i jetre, kratkoće daha, bola u prsima...

- Važno je napomenuti da osobe koje pate od srčanih bolesti imaju veću šansu od razvijanja dodatne bolesti i simptoma u postcovid sindromu. To naravno, važi i za plućne bolesnike kod kojih se mogu razviti produženi simptomi respiratornog sistema. Međutim, ovdje treba spomenuti i mlade i zdrave osobe, koje obole od COVID-19 i završe sa vrlo izraženim simptomima u postcovidu vrlo često sa tahiaritmijama (ubrzani srčani rad) i povišenim krvnim pritiskom – naglašava Ćorović-Kuburović.

Svima onima koji, nakon preležanog COVID-19, imaju bilo koje teškoće, internistica savjetuje obavezan odlazak ljekaru kako bi se sa liječenjem što prije krenulo.

- U liječenju je uvijek važna pravovremenost. Moj savjet je da se nikako ne liječi "na svoju ruku", osim što možete uzeti suplementaciju (iako kod određenih doza i tu bi trebala konsultacija ljekara). Također, bih svima onima koji su preležali zarazu savjetovala da se prema svom tijelu ponašaju kao prema bebi, daklo pažljivo i oprezno. Vrlo je važno priuštiti sebi dovoljno sna u prozračenoj prostoriji, kvalitetno se hraniti, i ako je potrebno, uzimati suplemente barem još tri mjeseca nakon infekcije. Ono što bih predložila svima, jeste obavezno uraditi jedan sistematski pregled koji obuhvata: laboratorijske nalaze: KKS, CRP, SE, D dimer, AST, ALT, internistički-kardiološki pregled koji podrazumijeva fizikalni pregled, EKG, auskultaciju, ultrazvuk abdomena i štitne žljezde te ultrazvuk srca. Ljekar će nakon takvog pregleda ustanoviti da li pacijentu treba dodatna dijagnostika, no, najčešće to bude dovoljno – navodi Ćorović-Kuburović.

Važnost otvaranja postcovid centara

Na kraju razgovora, doktorica je podcrtala važnost otvaranja postcovid centara, koji su, kako je navela, postali nezaobilazan faktor u zemljama regije i šire u radu sa postcovid pacijentima.

- Možda će zvučati pretenciozno, ali ja sam prva u našoj zemlji osnovala postcovid ambulantu i mogu kazati da već imam dragocjeno iskustvo u radu sa takvim pacijentima. Možda toga još neki nisu svjesni, ali postcovid rehabilitacije već su itekako potrebne, a tako će biti i dalje. Međutim, pomenula bih da, sve dok se kod nas ne počne primjenjivati Zakon o zdravstvenoj zaštiti, mi nećemo imati ni osnovne stvari za covid pacijente, a da ne govorim o postcovid rehabilitaciji. Imajući u vidu dosadašnje iskustvo sa pacijentima u postcovid periodu, mišljenja sam da je potrebno otvoriti centre gdje bi se vršila postcovid rehabilitacija, a time i spriječile komplikacije, očuvalo zdravlje i bolja radna sposobnost građana – zaključila je Ćorović-Kuburović.