open-navfaktor-logo
search
Slijedimo EU
Domazet: U Bosni i Hercegovini će se smanjiti inflacija, ali se neće iskorijeniti
Predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde izjavila je da se očekuje da će inflacija ostati visoka još dugo vremena, a kako će se to odnositi na BiH, pojašnjava profesor Anto Domazet.
19.03.2023. u 07:52
get url
text

Trenutna inflacija u Bosni i Hercegovini je oko 14 posto i sada se bilježi neka stagnacija inflacije. Rast inflacije u odnosu decembar - januar bila je 0,4 posto, što znači da će se i u BiH smanjiti inflacija, ali neće se iskorjeniti, predviđa profesor Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. 

- Bosna i Hercegovina je sljedbenik politika koje se prije svega vode u Evropskoj uniji. BiH nema svojih autonomnih politika mada možemo dobrim ekonomskim politikama učiniti da to što se dešava u Evropskoj uniji iskoristimo kao našu priliku prije svega kroz razvojnu politiku u investicijama u energetiku i hranu. U proizvodnji energije možemo biti optimisti, ali kod hrane možemo očekivati dalji rast cijena što zahtijeva uvođenja odgovarajuće socijalne politike u BiH - kaže Domazet.

Uzroci inflacije su brojni strukturalni poremećaji koji se ne mogu ispraviti jedino mjerama monetarne politike na čemu sada insistira Evropska centralna banka.

- Radi se o uzrocima koji se mogu otkloniti tek na srednji rok kroz velike investicije u energetici u obnovljive izvore energije. Zatim, investicije kao što je proizodnja čipova i brojnih inovacionih proizvoda kojima oskudijevaju Sjedinjene Američke Države i Evropska unija, nakon zatezanja ekonomskih odnosa sa Kinom i nastale krize na tržištu ovih proizvoda. Zatim, krizom u proizvodnji hrane i nizom drugih strukturalnih poremećaja - pojašnjava Domazet.

Profesor navodi razloge zašto se inflacija ne može jednokratnim potezima i isključivo monetarnim mjerama i uvođenjem viših cijena, odnosno viših kamatnih stopa, razriješiti u kratkom periodu.

- Ključno pitanje je kako borbu protiv inflacije uskladiti sa ciljevima ekonomskog rasta, jer postoji u ekonomskoj teoriji takozvana Filipsova kriva koja pravi kombinacije stopa inflacija sa stopama ekonomskog rasta. Uvijek se borba protiv inflacije vezuje za ciljeve ekonomskog rasta. Ako želite viši ekonomski rast onda ćete biti tolerantniji prema inflaciji. I obrnuto ako želite da suzbijete inflaciju morat ćete platiti cijenu nižeg ekonomskog rasta. Svijet se sada suočava sa veoma niskim stopama rasta. Evropska unija planira rast oko 0,8 posto u ovoj godini, a u 2024. godini 1,5 posto. Sjedinjene Države planiraju rast u ovoj godini oko 0,7 posto i 1,5 posto u 2024. godini. To su zaista niske stope rasta i praktično na samoj ivici mogućih recesija – zaključuje Domazet.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.