Povodom istupa pojedinih ekonomista, prema kojima je BiH ušla u recesiju, oglasio se profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Anto Domazet.

Domazet ističe da tvrdnje da je BiH ušla u recesiju, osim što su netačne, pokazuju i pogrešno razumijevanje značenja recesije.

Njegovo pojašnjenje u nastavku prenosimo u cijelosti:

- Recesija se u najrigidnijoj formi definira kao uzastopni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP), to jest kao bilježenje negativne stope rasta u najmanje dva uzastopna kvartala. Na predstavljenom grafikonu vidljivo je da u posljednjih devet kvartala, uključujući i prvi kvartal 2019. za koji postoje podaci, nema nikakvih negativnih stopa rasta BDP-a.

Inače, po svojoj strukturi BDP je sastavljen od lične, opće i investicijske potrošnje (opći naziv potrošnja) i salda vanjskogtrovinske razmjene (ako je izvoz veći od uvoza roba i usluga suficit se dodaje stavkama potrošnje, a u obrnutoj situaciji se za ostvareni deficit umanjuje potrošnja i tako iskazuje BDP). Drugim riječima, bruto domaći proizvod po strukturi se predstavlja kao: BDP = Potrošnja + saldo vanjskotrgovinske razmjene

U slučaju BiH se deficit vanjskotrgovinske razmjene prikazuje kao razlika između potrošnje i stvarnih mogućnosti domaće proizvodnje da tu potrošnju zadovolji. Konkretno, potrošnja u BiH u prvom kvartalu bila je 9.046 miliona KM ili 17,48 posto više od BDP-a. To znači da je 17,48 posto domaće potrošnje pokriveno vanjskom zaduženošću. A upravo toliki je deficit vanjskotrgovinske razmjene: 1.366 mil. KM ili 17,23 posto (razlika od 0,25 posto je rezultat statističke greške). Iz ovog slijedi zaključak da deficit nije rezultat niskog izvoza ili velikog uvoza, nego rezultat visoke potrošnje u zemlji.

U tom kontekstu treba promatrati i problem izvoza u Tursku i na Kosovo. Naravno, da protekcionističke mjere Kosova i ekonomske teškoće Turske imaju utjecaj na pad izvoza, ali je taj efekt već ublažen preorijentacijom tog izvoza na druga izvozna tržišta ili na domaće tržište. Izvoz na EU tržište je povećan za 2,5 posto, ali je zbog povećane potrošnje u zemlji povećan i uvoz iz EU za visokih 7,6 posto. I tu su izvori problema rasta BDP – nizak obim proizvodnje u odnosu na domaću potrošnju koja se podmiruje uvozom i nizak obim izvoza zbog nedovoljne ponude konkurentih roba i usluga za izvozna tržišta.

Iako sam dugo godina kritičar ovakvih ekonomskih politika koje ne povećavaju produktivnu snagu domaće ekonomije, sa niskim investicijama i niskom zaposlenošću, opći zaključak je da BiH nije u zoni recesije i da se može očekivati čak podizanje rasta BDP-a, posebno u ljetnom periodu, pod utjecajem turističke sezone i intenziviranja zakašnjelih investicijskih radova u javnoj infrastrukturi.